Župno pastoralno i ekonomsko vijeće

Članovi: Ljilja Beljan, Željko Češkić, Mirko Ćurić, Mira Erceg, Božena Kelava, Mato Kelbas, Mario Kovač, Ante Kuić, Ladislav Ladić, Anđelko Lončar, Marica Mandarić, Mara Pandža, Slavica Ratinčević, Andrija Šušak, s. Paskala, s. Jelena, župni vikar i župnik.

Nakon izbora, mandat pastoralnog vijeća je biskup potvrdio 15. ožujka 2006. na pet godina


Suodgovorno zajedništvo i dijalog pripadaju samoj naravi i identitetu Crkve.

U životu župne zajednice žive i ostvaruju se kroz kanonske strukture suodgovornosti, unutar djelovanja pastoralnog i ekonomskog vijeća. Svrha je pastoralnog vijeća unapređenje pastoralne djelatnosti župe, dok je svrha ekonomskog vijeća pomagati župniku u namicanju potrebnih materijalnih sredstava te u upravljanju župnim vremenitim dobrima.

Ekonomsko je vijeće obvezatno za svaku župu prema odredbi Zakonika kanonskog prava. Postojanje pastoralnog vijeća je u župama Đakovačke i Srijemske biskupije postalo obvezatnim odlukom dijecezanskog biskupa još od 1988. godine.

Iako se djelovanje župnih vijeća odvija u dva različita tijela, njihov se rad može i treba uzajamno nadopunjavati i povezivati.

Da bi se ostvarila veća angažiranost vjernika laika i kvalitetnije djelovanje župnih vijeća, čime se unapređuje vjernička suodgovornost u Crkvi i svijest o krsnom poslanju, potrebno je uporno i dosljedno, sve vjernike laike, a posebno članove župnih vijeća, poučavati, poticati i informirati o njihovoj ulozi i poslanju u životu župne zajednice. Pri osnivanju te u konkretnom pastoralnom radu i djelovanju župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća neka se poštuju „Odredbe za župna vijeća u Biskupiji đakovačkoj i srijemskoj“.


Važnost trajne duhovne i teološko-pastoralne formacije članova župnih vijeća.

Da bi uloga župnih vijeća postala prepoznatljivija u župnim zajednicama, potrebno je kroz homilije i redovito pastoralno djelovanje s odraslim vjernicima tumačiti opće svećeništvo svih vjernika, njihovu crkvenost te suodgovornost za ostvarenje Kristove trostruke službe, kao i različite službe koje oni mogu preuzeti u župnoj zajednici.

Uz to je potrebno barem povremeno organizirati duhovne obnove i formativne susrete kroz koje će članovi vijeća postati osjetljiviji za potrebe župe te za područja koja treba pokrenuti ili obnoviti u župi. Na osobit je način potrebno naglašavati i promicati da se svijest o suradnji utemeljuje i razvija prije svega osobnim kršćanskim angažmanom te aktivnim i redovitim sudjelovanjem u liturgijskom životu župne zajednice.

Ustroj župnoga pastoralnog vijeća.

Župno pastoralno vijeće u načelu ima četiri odbora: za naviještanje, za liturgiju, za služenje i za izgradnju zajedništva. Pastoralno će vijeće na čelu sa župnikom, vrednujući sastav, potrebe i pastoralne prioritete župe, kad se ukaže potreba, osim četiri navedena odbora, osnovati i druge odbore. Članovi vijeća imaju obvezu biti u jednom od odbora, sudjelovati u njegovu radu te pridonositi i radu ostalih odbora unutar župnog vijeća.

Na svakom od navedena četiri područja života i djelovanja (naviještanje, liturgija, služenje i izgradnja zajedništva) mogu se osnovati i pododbori. Članovi odbora i pododbora povezani su s ostalim župnim suradnicima i animatorima pojedinih župnih skupina.

Članove pastoralnog vijeća treba usmjeravati prema angažmanu u onim odborima koji su bliski njihovim profesionalnim zanimanjima, kako bi se stvarala povezanost crkvene zajednice s ustanovama društvenog i kulturnog života. Potrebno je truditi se oko suradnje i zajedničkog djelovanja pojedinih odbora unutar pastoralnog vijeća, naglašavajući zajedništvo i povezanost svih unutar župne zajednice.

Izbor članova župnih vijeća.

Izbore za članove ŽPV i župnoga ekonomskog vijeća (ubuduće ŽEV) treba obaviti u skladu s biskupijskim uputama za izbor članova župnih vijeća, najkasnije mjesec dana prije isteka mandatnog roka. Vjernicima je potrebno prethodno najaviti mjesto, vrijeme i način izbora članova župnog vijeća, duhovno ih pripremiti i potaknuti na sudjelovanje na izborima.

Župnik će sastaviti listu kandidata za izbore članova župnih vijeća posavjetovavši se prethodno sa župnim vikarom, vjeroučiteljima i drugim suradnicima, s dosadašnjim članovima vijeća te s predstavnicima pojedinih župnih skupina i s pojedinim angažiranim vjernicima s kojima on to smatra uputnim. Među kandidatima za ŽPV neka po mogućnosti budu predstavnici koji djeluju na području naviještanja, liturgije, služenja i izgrađivanja zajedništva, odnosno pojedinih službi i skupina u župi, predstavnici vjerničkih društava te drugih angažiranih župljana iz svih životnih dobi, socijalnih i obrazovnih kategorija te životnih stanja. Pri određivanju broja vijećnika budućeg ŽPV i broja kandidata koje treba izabrati na izborima neka se vodi računa o tome da su članovi ŽPV po službi, osim župnika, i župni vikari te rektori samostanskih crkava s teritorija župe i da u ŽPV trebaju ući barem po jedan predstavnik ustanova posvećenog života koje žive i djeluju na teritoriju župe (osobito od onih njihovih članova koji su pastoralno angažirani u župi) te barem jedan predstavnik školskih vjeroučitelja koji stanuju na teritoriju župe. Potrebno je voditi računa da broj kandidata na listi bude barem dvostruko veći od broja članova koje treba birati.

Broj članova ŽPV neka ne bude manji od 6, a po mogućnosti ni veći od 20. Broj članova ŽEV neka se kreće između 4 i 8 osoba.

Potvrda novoizabranih članova župnih vijeća

O rezultatima izbora članova župnih vijeća župnik treba izvijestiti Biskupski ordinarijat, koji će izdati dekret o potvrdi izbora.

Ako među izabranim članovima ŽPV nema nijednog člana ustanova posvećenog života ili nijednoga školskog vjeroučitelja od onih koji žive na teritoriju župe, neka župnik (posavjetovavši se prethodno s onima s kojima to smatra potrebnim) u popis kojega Biskupskom ordinarijatu predlaže na potvrdu uvrsti i po jednog njihova predstavnika. Župnik može u popis ŽEV uvrstiti također još jednog župljanina, a u popis ŽPV još najviše dvoje župljana, koji nisu bili izabrani, ukoliko on osobno smatra da bi njihovo članstvo u vijeću bilo veoma korisno ili važno za djelovanje vijeća ili za dobrobit župne zajednice. Izvješću Biskupskom ordinarijatu o izborima ŽPV i ŽKV ,i župnik neka priloži i jedan prazan primjerak glasačkog lista s imenima svih kandidata, a u popisu članova vijeća za koje traži potvrdu neka označi članove po izboru vjernika te po njegovu osobnom izboru.

Predstavljanje novoizabranih članova župnih vijeća župnoj zajednici.

Potvrđene članove župnih vijeća treba predstaviti župnoj zajednici. U načelu neka to bude na nedjeljnome euharistijskom slavlju na kojem će se okupiti i svi potvrđeni vijećnici. Potvrđeni članovi ŽEV dužni su položiti i prisegu pred župnom zajednicom. Potvrđeni članovi ŽPV mogu prilikom predstavljanja župnoj zajednici izreći svoje obećanje da će nastojati preuzetu službu obavljati svjedočki, odgovorno i savjesno, zauzimajući se za ostvarenje trostrukog Kristova poslanja kroz život i djelovanje župne zajednice.

Donijeti nove odredbe za župna pastoralna i ekonomska vijeća.

Prezbitersko vijeće neka pripravi nove odredbe za župna pastoralna i ekonomska vijeća, usklađene sa sinodskim izjavama i odlukama. Nove odredbe za župna ekonomska vijeća neka budu usklađene i s vrijedećim financijskim sustavom.

Izvješće o radu župnih vijeća.

Vijeća će jedanput godišnje svojoj župnoj zajednici podnijeti izvješće o svom djelovanju predstaviti planove za sljedeće razdoblje.

Suradnja župnih vijeća na međužupnoj razini.

Veoma je korisno poticati i promicati suradnju među članovima župnih pastoralnih te ekonomskih vijeća između susjednih župa i na razini pojedinih dekanata. Ona se može ostvarivati u obliku zajedničkih formativnih programa za članove župnih vijeća, bilo ekonomskih, bilo pastoralnih ili pak pojedinih odbora unutar župnoga pastoralnog vijeća. No, zasigurno da će biti plodonosna i suradnja u organiziranju pojedinih pastoralnih programa, susreta, predavanja i sl. za određene skupine vjernika i suradnika na međužupnoj i dekanatskoj razini. Poželjno je da se na razini dekanata izrađuju i godišnji planovi za formaciju članova župnih vijeća i zajedničkih pastoralnih aktivnosti.

Međužupnu suradnju treba razvijati uvažavajući i osobitosti svake župne zajednice, a ona se može razvijati na područjima pastoralnog djelovanja od zajedničkog interesa, kao što su karitativna djelatnost, biblijska formacija, zajednička liturgijska slavlja, hodočašća, kulturni programi, susreti bračnih parova, obitelji, mladih, povezivanje vjerničkih udruga i pokreta itd.