Vijesti

ĐAKOVO (TU) - U ponedjeljak 19. veljače u Đakovu je održana korizmena duhovna obnova za sve svećenike i đakone Đakovačko-osječke nadbiskupije pod geslom „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe“ (Mt 16, 24). Obnovu je predvodio vlč. dr. Ivica Raguž, dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Početak susreta započeo je molitvom srednjega časa nakon kojeg je uslijedilo razmatranje vlč. Ivice Raguža u kojem je istaknuo tri bitne misli a to su: odreknuće od grijeha, odreknuće od dopuštenog i odreknuće od samoga sebe. Razlažući ove tri stvari napomenuo je da je čovjek grešan i da se te grešnosti mora odreći, napraviti jedan lom u svojemu život i živjeti u Istini. „Grijeh je ozbiljna stvarnost te nam to potvrđuje i Sveto pismo u kojemu možemo čitati i o grijesima Mojsija, Davida i Salomona, Šaula, Ezava, koji nam na izvanredan način pružaju primjer što čovjek može postići ako živi s Bogom, ali isto tako u što se može pretvoriti i koliko duboko može pasti ako se od Boga odmetne svojom preuzetnošću, bludničenjem, pohlepom, nezahvalnošću.“

Govoreći o „odreknuću od dopuštenoga“ naglasio je da potrebno odricati se onih stvari, iako dobrih, kako bi sve više i više prianjali uz Krista i njegovo Evanđelje. „Zbog naše sklonosti griješenju stvari koje nam čine ugodu u životu, poput hrane, pića,  lijepog života, komotnosti, mogu nas lako odvojiti od našega poslanja, mogu nas lako okrenuti nama samima i tako nas otuđiti od Boga i zajednice koja nam je povjerena“, rekao je predavač te na koncu razmatranja zaključio da je nužno odreći samoga sebe kako bi postali sve više Kristovi.

„Iako je teško odreći se sebe, mi to moramo činiti svakodnevno da se ispune riječi svetoga Pavla ' Ne živim više ja nego u meni živi Krist'. Samo tada ćemo se moći potpuno posvetiti Bogu i ljudima kao što je to činio i naš blaženi Alojzije Stepinac, koji je jedva dočekao da pokaže Krista koji živi u njemu. Unatoč nepravdi koja mu je nanesena, Krista je svjedočio do zadnjeg atoma snage. Samo ako se čovjek želi istinski posvetiti Bogu i Božjemu zakonu mora djelovati u smjeru ova tri odreknuća, da u svemu ugodi Bogu i samo tako će moći ispuniti ono što se od njega traži“, rekao je vlč. Raguž.

Poslije razmatranja uslijedilo je pokorničko bogoslužje u kapelici Bogoslovnog sjemeništa te prilika za ispovijed. U prostorima Bogoslovnog sjemeništa uslijedila je pobožnost Križnog puta prema mislima bl. Alojzija Stepinca, kojeg su predvodili vlč. Tomislav Benaković i vlč. Matej Glavica, a okupljeni su također molili molitvu za proglašenje Blaženika svetim. Na korizmenoj duhovnoj obnovi bili su prisutni i nadbiskup Đuro Hranić, kao i nadbiskup u miru Marin Srakić. Luka Ivković

ĐAKOVO (TU) - U nedjelju, 25. veljače u đakovačkoj katedrali je održana jednodnevna korizmena duhovna obnova, koju je vodio don Damir Stojić, studentski kapelan iz Zagreba. U 17 sati u katedrali su se okupili vjernici, a napose su pozvani roditelji prvopričesnika – učenika 2. i 3. razreda osnovne škole i roditelji krizmanika 1. i 2. pripravne godine.

U 18 sati don Stojić predvodio je euharistijsko slavlje te uputio prigodnu propovijed, osvrćući se na nedjeljna čitanja te naviješten odlomak Evanđelja. Govorio je o problemima današnjega vremena, mladih i njihovih roditelja. Poslije misnog slavlja predvoditelj obnove susreo se s krizmanicima i mladim župljanima, a susret je završio euharistijskim klanjanjem i blagoslovom. Duhovnu obnovu pjesmom i sviranjem pratio je Slavljenički tim Izrael, a misno slavlje župni zbor Santo pod vodstvom s. Jelene Kovačević.

Josip Kazalicki

ĐAKOVO (TU) – Svečano misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra na svetkovinu Bogorodice Marije i Svjetski dan mira, 1. siječnja 2018., uz nadbiskupa đakovačko-osječkog Đuru Hranića, generalnog vikara Ivana Ćurića te još petoricu svećenika predvodio je nadbiskup u miru Marin Srakić. Uvodeći u misno slavlje, nadbiskup Marin pozvao je okupljene vjernike da radosno uđu u novu godinu, svjesni da uz sebe uvijek imaju Majku.

Prigodnu homiliju uputio je nadbiskup Hranić. „Dok i mi danas u sebi s BDM pohranjujemo božićno otajstvo i dok božićne događaje prebiremo u svom srcu, osjećamo se obdareni Božjim blagoslovom i jedni drugima izražavamo dobre želje za godinu koju smo započeli. No, naše čestitke i dobre želje ne bi smjele ostati sužene i zatvorene na pojedinačne i obiteljske prilike te na samo naše hrvatsko društvo. Biblijska čestitka što smo je čuli u današnjem prvom čitanju nas poučava da naše čestitke trebaju biti otvorene za mir i blagostanje za čitav ljudski rod“, rekao je nadbiskup Đuro, podsjetivši na one koji diljem svijeta pate ne samo od prirodnih katastrofa i nesreća, nego još u većem broju zbog kršenja temeljnih ljudskih prava radnika i radnica, selilaca i migranata, maloljetnika; zbog trgovine ljudima, ženama, djecom i ljudskim organima; zbog prisilne prostitucije i drugih oblika suvremenoga ropstva.

„Susrećemo se s bespoštednim izrabljivanjem ljudi i s teškim gaženjem izvornoga Božjega nauma u Isusu Kristu, prema kojemu smo svi mi ljudi braća i sestre koji smo pozvani živjeti u uzajamnom poštovanju, pravdi i ljubavi. U ovom prvom dijelu 21. stoljeća ne samo da se nije dogodio korak naprijed prema miru i blagostanju za sve, nego da oružani sukobi i drugi oblici organiziranog nasilja i dalje uzrokuju seljenje tolikih ljudi unutar nacionalnih granica i šire na međunarodnoj razini“, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši kako Crkva nastavlja obilježavati Dan migranata, a na završetku božićne osmine, na Novu godinu, obilježava Svjetski dan mira, podsjeća da je Krist Isus svojim utjelovljenjem potvrdio dostojanstvo, slobodu i autonomiju svakoga čovjeka.

Nadbiskup se potom osvrnuo na poruku Pape Franje uz Svjetski dan mira, ove godine naslovljenu „Migranti i izbjeglice – muškarci i žene u potrazi za mirom“, u kojoj Papa skreće pozornost na 250 milijuna migranata u svijetu, od kojih su 22,5 milijuna izbjeglice iz područja zahvaćenih ratom, koji traže mjesto na kojem će se skrasiti i živjeti u miru. „Da bi pronašli taj mir, mnogi su od njih spremni izložiti opasnosti vlastiti život na putovanju koje je često dugotrajno i opasno. Papa kaže: 'Spremni su podnositi teškoće i patnje i suočavati se s ogradama i zidovima izgrađenim kako bi ih se držalo daleko od njihova cilja'. I poziva nas da 'milosrdna duha zagrlimo sve one koji bježe od rata i gladi ili su zbog diskriminacije, progonstva, siromaštva i srozavanja okoliša prisiljeni napustiti svoja ognjišta'“, istaknuo je nadbiskup Đuro.

„Zbog velikog broja migranata u mnogim odredišnim zemljama je veliki mah uzela retorika u kojoj se ističu opasnosti za nacionalnu sigurnost ili se ističu visoki troškovi primanja novih pridošlica. Papa kaže da se time iskazuje prezir prema ljudskom dostojanstvu koje se mora priznati svima kao Božjim sinovim i kćerima“, rekao je nadbiskup, ističući kako Papa poziva na  „kontemplativni pogled“ na tu problematiku, jer smo svi „dio iste obitelji, doseljenici i mjesno pučanstvo koje ih prima, i svi imamo jednako pravo koristiti prirodna dobra, koja su namijenjena svima, kao što nas to uči i socijalni nauk Crkve“. Papa predlaže strategiju kako bi tražitelji azila, izbjeglice, migranti i žrtve trgovine ljudima dobile priliku da pronađu mir koji traže, a ona u sebi objedinjuje 4 miljokaza za djelovanje: primiti, zaštititi, promicati i integrirati.

„Zahtjevna je ovogodišnja Papina poruka za Svjetski dan mira. Od svih nas traži otvorenost uma i srca i ozbiljna nastojanja kako bismo, u okviru poštovanja zahtjeva nacionalne sigurnosti, ipak pokazali veću širinu u prihvaćanju drugih i drugačijih, kako bismo im se posvetili, prihvatili ih i integrirali u naše društvo kao sebi jednaku i dragu braću i sestre“, zaključio je u homiliji nadbiskup, poželjevši svima sretnu i Božjim blagoslovom ispunjenu 2018. godinu. A. Banović

ĐAKOVO (TU) - Udruga svetog Vinka Paulskog, koja djeluje pri Župi Svih svetih u Đakovu, uz pomoć mnogih donatora te iz sredstava prikupljenih u svojim prethodnim karitativnim djelatnostima spakirala je i od petka 15. do ponedjeljka 18. prosinca podijelila 130 obiteljskih paketa najpotrebnijim sugrađanima.

Potrebiti su kao i prethodnih godina po pakete pomoći dolazili u župnu dvoranu, jer je nemoguće obići toliko obitelji u tako kratkom vremenu. Članovi udruge prilikom dijeljenja paketa prikupili su podatke o obiteljima koji će služiti tome da se pomoć prikupljena tijekom godine proslijedi onima koji su u najvećoj potrebi. Cilj je ući u što više obitelji i osim materijalne pomoći, ohrabriti ih i pružiti im duhovnu potporu.

 Ivan Bassi

ĐAKOVO (TU) – „Draga braćo i sestre, slavimo Isusov rođendan. 'Dijete nam se rodilo, Sin nam je darovan.' Bog je postao čovjekom. Neka zato naša srca obuzme božićna radost“, rekao je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, uvodeći u svečanu misu polnoćku u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra, koja je te noći bila ispunjena brojnim vjernicima.

Rekavši kako je Božić je simbol blizine, prijateljstva, mira, ljudskosti, plemenitosti i dobrote, radosna i utješna poruka da kod Boga nema odbačenih ljudi, nadbiskup je u homiliji naglasio kako je na vjernicima da pokušaju uočiti, produbiti i razraditi neke vidove Božićnog otajstva te je u tom smislu iznio pet poruka Božićnog otajstva.

Prva je poruka da Bog ostaje vjeran čovjeku. Iako Bog nadilazi stvoreni svijet i ljudsku povijest, on koji nas je stvorio iz ljubavi, ulazi i u dijalog s nama, svojim stvorenjem. Kroz povijest nam priopćava sebe samoga i svoj naum spasenja. Ljudska je povijest, stoga, mjesto Božjeg zauzimanja za čovjeka, te je uklopljena u povijest spasenja, rekao je nadbiskup Đuro. Druga je poruka da Božić ima povijesno, univerzalno i nadvremensko značenje. Bog je u osobi Isusa iz Nazareta ušao u ljudsku povijest te je, zato, Sin Božji povijesna osoba, koja je bila vezana uz sasvim konkretan vremenski i geografski prostor. Isusovo je pak utjelovljenje i rođenje istodobno i otajstvo koje ima svoje nadvremensko, univerzalno i kozmičko značenje, koje nadilazi svoje konkretne povijesno-geografske odrednice unutar kojih se dogodilo.

„Slavlje Kristova utjelovljenja i svetkovina Božića nam poručuju da - unatoč svemu mora biti lijepo biti čovjek. Jer, i Bog je poželio biti čovjekom i svojim se utjelovljenjem sjedinio sa svakim čovjekom. Božić nam poručuje da Bog svojom ljubavlju u Isusu Kristu grli sve narode i svakog čovjeka, nadilazeći granice što smo ih mi ljudi tijekom vremena postavili među nama ljudima te da je Krist princip jedinstva ljudskoga roda“, rekao je nadbiskup Đuro.

Tumačeći treću poruku, da je čovjek slika Isusa Krista, nadbiskup je naglasio kako u utjelovljenom Sinu, Isusu Kristu, spoznajemo da je on prava i savršena slika Božja, cilj prema kojemu teži čitava ljudska povijest. Naglasio je kako je stvaranje dovršeno otajstvom utjelovljenja, po kojemu je Krist u sebi objedinio i obnovio čitavu stvorenu stvarnost. Upravo radi svoga univerzalnog i kozmičkog značenja, otajstvo Kristova utjelovljenja predstavlja stožer i prekretnicu ljudske povijesti, koju dijelimo na vrijeme prije i poslije Krista.

Kao četvrtu poruku nadbiskup navodi da je čovjek kristovsko biće. U Djetetu iz Nazareta Bog i čovjek postali su jedno. Stoga je svako ljudsko biće, kojemu je darovano postojanje, apriorno i neovisno o svijesti i o osobnom odnosu prema Isusu Kristu, kristovsko biće, usmjereno prema Isusu Kristu, rekao je nadbiskup Đuro, dodavši kako Božićni pohod čovjeku u Djetetu Isusu nije samo pohod prijatelja, nego i Spasitelja koji želi spasiti sve nas svoju braću, jer smo svi mi, baš svi, slabi i grešni ljudi, ali i njegova, Božja i Kristova svojina.

Peta je poruka - Zemlja je naš zajednički dom. Iz Božića bismo mogli izvući i poruku za naš odnos prema stvorenom svijetu u kojem živimo: ovaj je svijet naša briga i zadatak, naše privremeno prebivalište i dom. No, svi mi ljudi smo braća. Zato ne možemo dijeliti ovaj svijet na moj i tvoj, na naš i njihov. Stoga, što kako se odnosimo prema stvorenom svijetu, i što činimo s prirodom i stvorenjima oko sebe, činimo sebi, rekao je nadbiskup Đuro.

Zaključujući homiliju, istaknuo je: „Božić nam poručuje da ne možemo častiti Boga, ukoliko Isusa Krista ne prepoznajemo na licu svakoga čovjeka, ukoliko ne prihvaćamo i ne ljubimo svoj život i ukoliko svoj život ne pretvaramo u služenje i za dobrobit ljudi oko nas. Jednako tako nam poručuje da Boga ispravno štujemo časteći ga u čovjeku. Božić je poziv na otvorenost nas ljudi jednih drugima, na prepoznavanje, na prihvaćanje i ljubav prema drugome kao bratu i prijatelju koji mi pripada bez obzira na svjetonazor, na političke stavove i stranku kojoj pripada, bez obzira kojem narodu pripada, koje je boje kože, kako traži Boga, kako ga zaziva te gdje i kako mu se klanja. Božić je poziv na nadvladavanje naših granica, naše samodostatnosti, isključivosti, i naših egoizama. Božić je poziv svakome od nas na oproštenje i pomirenje sa sobom, s mojim bračnim drugom i s članovima moje uže i šire obitelji. Božić je poziv na nadilaženje podjela, na oproštenje i pomirenje unutar našeg hrvatskog društva. Božić je poziv na bračni i obiteljski sklad i zajedništvo, na istinsku ljubav i darivanje.“

Na kraju misnog slavlja nadbiskup je uputio božićnu čestitku, uz želju da božićno dijete Isus pronađe mjesto za sebe u srcu svakog vjernika, u srcu svih onih koji ga traže, u srcima sve djece, mladih i odraslih, starih i bolesnih, svih ljudi dobre volje. Misno slavlje animirao je Mještoviti katedralni zbor, pod vodstvom mo. Ivana Andrića te uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića. A. Banović