Tjedne obavijesti

KALENDAR

Srijeda, 29. travnja:     Blagdan svete Katarine Sijenske, dj. n.

Petak, 1. svibnja:        Spomendan sv. Josipa Radnika; prvi petak.

Subota, 2. svibnja:      Spomendan svetog Azanazija, b. i n.; prva subota – molitva za duhovna zvanja.

Nedjelja, 3. svibnja:     Nedjelja Dobrog Pastira; Svjetski dan molitve za svećenička i redovnička zvanja.

                                     Crkveni god u župi Đakovo 2 i u župi Trnava (Našašće svetog Križa).

OPET SVET MISE S NARODOM

Premijer Andrej Plenković je najavio da se od 2. svibnja ukida zabrana vjerskog okupljanja. U subotu 2. svibnja u 18.30 u katedrali sveta misa s narodom. U nedjelju 3. svibnja nedjeljne svete mise s narodom u katedrali. U samostanskoj crkvi jutarnju svertu misu ostavimo samo za sestre, a na večernju možemo doći. O mjerama čuvanja od zaraze u crkvama ćemo još biti obavješteni. Molimo da ih se pridržavate.  

PRIJENOST SVETE MISE

Danas, 26. travnja, euharistijsko slavlje u 11 sati iz osječke konkatedrale direktno prenosi STV.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

MOLITVA ZA DOMOVINU

Inicijativa 40 dana poziva na 40 dana molitve za Domovinu, prestanak pandemije i za kišu. Molitva će se odvijati u Crkvi Svih Svetih u Đakovu od 2. svibnja do 9. lipnja nakon večernje svete mise oko 19.15, a trajat će sat vremena. Svi su pozvani na molitvu jer za našu Domovinu treba i vrijedi moliti.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za svibanj: za mladež.

SVIBANJSKE POBOŽNOSTI

Tijekom svibnja svaku večer su svibanjske pobožnosti u katedrali u 18 sati, a u samostanskoj crkvi u 17.30 (ili 17.00 ako je večernja misa).  Papa Franjo pozvao je katolike diljem svijeta na zajedničku molitvu krunice u Marijinu mjesecu svibnju protiv pandemije koronavirusa. Upravo u ovo doba raznih ograničenja kretanja važno ponovno otkriti snagu kućne, obiteljske molitve, a povezanost „duhovne obitelji“ može pomoći nadići kušnju. Papa moli i za utjehu tugujućih, čiji su bližnji pokopani na način koji ranjava dušu. Sveti Otac poziva i na molitvu za znanstvenike koji traže sredstvo protiv virusa te podsjeća na liječnike, medicinsko osoblje i volontere koji riskiraju vlastiti život da bi spasili druge.

POTRES U ZAGREBU

Nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka, materijalna šteta se još procjenjuje. Štete su velike. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

SOCIJALNA SAMOPOSLUGA

Poštovani korisnici socijalne samoposluge Đakovo! Svoj paket namirnica do daljnjega moći ćete dobivati četvrtkom od 23. travnja od 9.00 do 11.00 sati prije podne! Naravno, maksimalno poštujući mjere opreza Nacionalnog i gradskog Stožera civiline zaštite. Zahvaljujemo na razumijevanju! Volonterski klub.

KRATKE OBAVIJESTI

Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju  zatvoreni do daljnjega. Možete nam se obratiti telefonom 802 300 ili e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

KALENDAR

Nedjelja, 19. travnja:   Druga vazmena nedjelja; Nedjelja Božjeg milosrđa; Bijela nedjelja.

Četvrtak, 23. travnja:  Spomendan svetog Jurja – imendan nadbiskupa Đure ranića.

Subota, 25. travnja:    Blagdan svetog Marka, evanđeliste.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Danas, 19 travnja, euharistijsko slavlje u 11 sati iz katedrale direktno prenosi Slavonska televizija.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka, materijalna šteta se još procjenjuje. Štete su velike. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a.

VELIKA MOLITVENA DEVETNICA HRVATSKA MOLI ZA ŽIVOT

hrvatska moli za U povodu 25. obljetnice enciklike »Evanđelje života« svetoga pape Ivana Pavla II. Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj predlaže Veliku molitvenu devetnicu »Hrvatska moli za život« svakog 25. dana u mjesecu od ožujka do prosinca 2020. Opća je nakana devetnice da hrvatski narod svjedoči evanđelje života poštujući, braneći i ljubeći svaki ljudski život i služeći mu konkretnim molitvenim i djelatnim zauzimanjem (usp. Evanđelje života, 5). Ta je nakana aktualna i u kontekstu pandemije koronavirusom koja osobito ugrožava živote starijih osoba. U danim okolnostima, na provođenje ove devetnice ponajprije se potiču obitelji, koje su kao 'domaće Crkve' pozvane na intenzivniju molitvu u ovom kriznom vremenu.

KRATKE OBAVIJESTI

Svaka nevolja nas potiče na dobro, promjenu života na bolje. Milosrdni Otac Nebeski ima svoj plan i za nas. Vjerujem da u svojim domovima redovito molite. Obnovimo u uskrsnom vremenu molitvu „Kraljice neba“ – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvo-renih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju  zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine.

Dragi župljani, draga braćo i sestre!

Kao što je svaki Uskrs sličan, a opet malo drugačiji, za ovaj Uskrs možemo reći da je poseban. U ovakvim okolnostima pandemije i karantene,  nismo ga još slavili. Svete mise slavimo u praznoj katedrali, propovijedam praznim klupama, na euharistijskom klanjanju, križnom putu i drugim pobožnostima nema nikoga. Istina, pratite prijenose svega toga preko Slavonske televizije ili Live streama. No, nedostaje okupljena zajednica, zajednička molitva i pjesma, ispovijedi, pričesti i krštenja. Govore kako nakon ove pandemije Svijet više nikad neće biti isti, te kako ne smijemo dopustiti da se nakon ovoga sve nastavi po starom. Već nas odavno klimatske promjene upozoravaju da se nešto mora mijenjati. Neki kažu da su koronavirus, klimatske promjene, potres i drugo samo jedan znak nadolazećih novih nevolja, a onda i velike katastrofe.

Činjenica je da se čovjek uzoholio i pomislio kako je svemoćan, sve može sam, uzdao se samo u svoju znanost, ekonomsku moć i inteligenciju misleći kako mu Bog ne treba, ništa ga ne može iznenaditi ili ugroziti. Očito da nije tako. Sad svi imamo vremena za razmišljanje, imamo vremena donijeti ispravne zaključke.

Na Veliki petak i subotu su se Kristovi apostoli nalazili u sličnoj situaciji, sve se porušilo. Beznađe i šok da ne mogu biti veći. Potom strah i tjeskoba, zatvorena vrata. Ali to je bilo samo dan, dva, onda dolazi Uskrsno jutro. Isus je uskrsnuo, živ je, s nama je sada i u sve dane. Ljubav je pobijedila mržnju, pravda je pobijedila nepravdu, svjetlost je pobijedila tamu, život je pobijedio smrt.

Oprez je potreban, ali ne očaj, beznađe, strah, žalost. Svako naše trpljenje, kad ga sjedinimo s Kristovim trpljenjem, postaje lakše, svaka smrt je početak vječnog života. Svaki život treba promatrati u cjelini, prvo poluvrijeme, ono kraće, ovdje na zemlju, a drugo bez kraja u vječnosti.

Više ništa ne smije biti isto. Među nama, koji smo bar čuli za Krista, pogotovo među Kristovim učenicima, mora vladati posve drugačija klima nego između onih koji ne znaju za Krista. Moramo stati i vidjeti što je bilo dobro u našem životu i to zadržati, što ne valja i to odbaciti, a neke kvalitete ponovno pokrenuti i razviti. Nakon epidemije koronavirusom,  mora se dogoditi epidemija ljubavi, radosti, milosrđa, opraštanja, služenja… Po nama drugi moraju vidjeti da je Krist uskrsnuo, da je živ, da nam treba i da je s nama u sve dane do svršetka svijeta.

Svima Vama dragi župljani, vama koji ovih dana morate puno raditi i vama koji imate dovoljno vremena za osobnu i obiteljsku molitvu, čitanje Svetog pisma i uskrsne pjesme želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Dominik Nedeljković, župni vikar, Tomislav Ćorluka, župnik i suradnici

KALENDAR

Nedjelja, 12. travnja:            Vazam – Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega.

Nedjelja, 19. travnja:            Druga Vazmena nedjelja – Nedjelja Božjeg milosrđa.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Na Veliku subotu, 11. travnja, Vazmeno bdijenje u 20.30 direktno prenosi Slavonska televizija.

Na Uskrs, 12. travnja, svetu misu u 11 sati iz katedrale direktno prenosi Slavonska televizija.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu...

Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a, Hrvatsko katoličko sveučilište.

KRATKE OBAVIJESTI

Ponovno uvedite u svojim domovima molitvu prije blagovanja i zahvalu Bogu nakon blagovanja. Obnovimo u uskrsnom vremenu molitvu „Kraljice neba“ – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati. Otvoren je isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. Svećenik koji je zadužen za bolnicu u Osijeku je pater Robert koji obilazi pojedine odjele u bolnici, tako da se bolesnici koji to žele mogu ispovijedati. Također se može svećenik pozvati i telefonom i to 091 4600434. 

 

NADBISKUP METROPOLIT ĐAKOVAČKO-OSJEČKI

Uskrsna pastirska poruka i čestitka 2020. godine

Htjedne li Gospodin, živjet ćemo. (Jak 4,15)

Draga braćo i sestre!

Nikada u povijesti čovječanstva nije postojalo vrijeme u kojemu je stanovalo samo dobro. Poput neke sjene, to je dobro uvijek bilo praćeno zlom. Bilo da se ono rađalo u ljudskim mislima, očitovalo u besmislenim ratovima, ili pohađalo čovječanstvo u liku teških tragedija i bolesti. I sami vidimo, ni danas nije drukčije.

Korizma čovječanstva. Kroz proteklo korizmeno vrijeme, kad se kao vjernici odričemo mnogih stvari i više posvećujemo molitvi kako bismo se usredotočili na otajstvo muke i smrti Sina Božjega, i čitavo je čovječanstvo pozvano proživljavati korizmu. Zbog pandemije prouzročene koronavirusom, svi su socijalni kontakti svedeni na minimum. Pandemija je zatvorila države i gradove. Nas je zatvorila u naše domove i odvela u izolaciju od drugih. Kao vjernici, pozvani smo sustegnuti se čak i od nedjeljnih okupljanja u crkvama, od sv. pričesti i od sakramenta pomirenja te se, u krilu svojih obitelji – kućnih crkava, „klanjati Ocu u duhu i istini“ (Iv 4,23). Pozvani smo živjeti u osami da bismo očuvali zajedništvo s drugima, pomoći najpotrebnijima držeći rastojanje, smisao življenja pronalaziti u svakodnevici, bez uobičajenih obveza i užurbanosti. Društvena se javnost također usredotočuje na ono što je najvažnije i najbitnije, kao da želi doviknuti svojevrsnu oporuku nade za preživljavanje čovječanstva, ostavljajući postrani razne oblike pomodarstvom nametnutih vrijednosti i kriterije uspješnosti, modne trendove, užitak i zabavu, fizički izgled, borbu za prestiž, itd. Za primijetiti je kako su u toj aktualnoj 'korizmi čovječanstva' popustile političke napetosti, manje je uzajamnog optuživanja, politikanstva i borbe za parcijalne interese, a prioritet su zadobili opće dobro, uzajamna pomoć i podrška, solidarnost, skrb za bolesne i za stradale u potresu u Zagrebu i okolini te druge humane vrednote. Postajemo upućeni samo na osnovne i najvažnije stvari. Raste svijest da smo tek „dašak“ i da „htjedne li Gospodin, živjet ćemo i učiniti ovo ili ono“ (Jak 4,14-15).

A naš se pogled ne zaustavlja samo na praznim ulicama, već istodobno obuhvaća križ Kristove smrti, prepoznajući u njemu drvo života, koje već sada nosi plodove nove nade čovječanstva. Tako sada dugogodišnji neprijatelji zajednički traže cjepivo protiv koronavirusa i izlaz iz labirinta zla. Nestaju suparništva i granice političkog neprijateljstva. U javnim se medijima naglašava samo ono najvažnije, kao da je to oporuka nade za preživljavanje čovječanstva. Sve su ljudske snage usmjerene na spasenje jednoga života, kao da se time spašava čitav svijet. Konačno, „mjera čovječnosti određuje se na osnovi odnosa prema trpljenju i onima koji trpe“ (Benedikt XVI., Spe salvi, br. 38). I nije li lijepo osjetiti kako suvremeni čovjek sada polaže ispit čovječnosti jer je trpljenje drugoga prihvatio kao svoju bol?! Kristov križ, taj vanjski znak ljubavi Božje prema čovjeku, mjesto otkupljenja čitavoga čovječanstva, znak pobjede nad grijehom i zlom, ponovno se očituje kao izvor novoga i istinskim vrijednostima satkanoga života.

Klice uskrsnuća. Ova nas je korizma čovječanstva učinila poniznima pred tajnom trpljenja i žrtve koja je plod ljubavi. Dok jedni drugima pružamo ruku, istodobno osjećamo da nas u toj patnji sam Gospodin uvodi u svoju ljubav, koja je jedina kupelj očišćenja, otkupljenja i rađanja novoga života. Kakva li znaka ovoga vremena! Ne mladost, snaga i ljepota, nego ranjenost i patnja starijih i bolesnih postaju klicom naše uskrsne obnove. Ljubav se Kristova posadašnjuje u boli i patnji naših bližnjih. Protekla je korizma doista bila korizma otkrivanja poniznoga svjedočanstva patnje, pravoga čovjekoljublja i smisla smrti Krista Gospodina. Doista se možemo s apostolom Jakovom upitati: „Ta što je vaš život? Dašak ste što se načas pojavi i zatim nestane!“ No, smijemo se s njime i nadati: „Htjedne li Gospodin, živjet ćemo“ (Jak 4,15).

Uskrsnuće Kristovo. U Isusu Kristu, raspetom Sinu Božjem, i smrt dobiva novi smisao, jer je smrću Kristovom pobijeđena te postaje prijelazom u novi život: „Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod“ (Iv 12,24). Vjerujemo da je vrijeme u kojemu živimo istinski put od mysterium passionis do mysterium paschale, od otajstva patnje i smrti do uskrsnog otajstva.

Draga braćo i sestre, kršćanski pogled i mjera života uvijek smjeraju k vječnosti i događaju uskrsnuća. Što znače ljudske godine i što nose sadašnji dani odvojenosti i povučenosti na koje smo pozvani, ako je mjera kršćaninova života vječno prijateljevanje s Uskrslim? Kristova osamljenost na križu prebogat je odgovor na potrebu svakog čovjeka da bude ljubljen. Stoga, u postojanoj i nepobjedivoj nadi smijemo ponavljati riječi apostola Pavla: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? (...) U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,35.37). Toj Kristovoj ljubavi pozvani smo obraćati se kad nam ljudske slabosti i nemoći ne dopuštaju učiniti sve što bismo htjeli. Onako kako se ljubav Kristova posadašnjuje u boli i patnji onoga koji vjeruje u Isusa Krista, isto se tako u njemu posadašnjuje, već i u samoj patnji, svjetlo uskrsloga Krista. U tim se trenucima već rađa novi život uskrsnuloga svijeta, pasha svakoga čovjeka koji vjeruje Kristovoj riječi. Već u tim trenutcima patnje, onomu koji vjeruje u uskrsloga Krista, nada više nije samo smjelost očekivanja, već i početak ispunjenja vječnosti. Zato oni koji su u ovom trenutku pogođeni nevoljom, nisu tek nama poznate ili nepoznate žrtve koronavirusa, potrebne naše solidarnosti i molitve, nego istodobno, kako bi to izrazio papa Franjo, i „sveci iz susjedstva“ (Gaudete et exsultate, br. 7), zahvaćeni klicama uskrsnuća. Oni su „baština koja govori više nego svi uzroci podjele“ (sv. Ivan Pavao II.). Nije li i to znak Uskrsa koji već sada ujedinjuje čitavo čovječanstvo?!

Draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, redovnici, redovnice i svi ljudi dobre volje, papa Franjo nas hrabri: „Izazovi postoje zato da se prevladaju! Budimo realisti, ali ne gubimo radost, odvažnost i predanost ispunjenu nadom!“ (Evangelii gaudium, br. 109). Zajedno s mons. Ivanom Ćurićem, našim pomoćnim biskupom, i s mons. Marinom Srakićem, našim nadbiskupom u miru, želim vam i molim da ne izgubite „radost, odvažnost i predanost“ te da vas, ispunjene vjerom u Onoga koji je za sebe rekao „Ja sam uskrsnuće i život“ (Iv 11,25), uvijek snaži uskrsna nada, u kojoj nikad neće potamnjeti istina da je „ljubav Božja razlivena u srcima našim“ (usp. Rim 5,5).

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs!  Đuro Hranić,  nadbiskup

 

Draga braćo i sestre!

Nastavlja se kućna izolacija, ne znamo do kada. Čuvajmo sebe i bližnje od zaraze. Iskoristimo ove dane da rastemo u ljubavi, milosti, mudrosti i strpljivosti. Uklonimo sve nesporazume koji nas dijele jedne od drugih, oprostimo jedni drugima i još se više povežimo. Sad je vrijeme milosti da spoznamo što je u životu dosita važno, a što sporedno. Ne gubimo vrijeme u besposličarenju i dosadi, nego iskoristimo ovo dragocjeno vrijeme za razgovor s članovima svoje obitelj. Nazovimo neke drage osobe telefonom ili nekog za kog znate da je u potrebi. Ponudimo se svojim bolesnim i starijim susjedima za pomoć odlaska u trgovinu i nabavku lijekova. Uzmimo u ruke Sveto pismo, krunicu, pobožnost križnog puta, molitvenik ili neku duhovnu knjigu. Vrijeme je da uradimo neke stvari koje smo stalno odgađali pod izlikom da nemamo vremena. Evo svima nama koji smo kukali da nemamo vremena Bog daje vremena i to na pretek. Iskoristimo ga! Sve prolazi i ova pandemija će proći. Obično previše slušamo crnu kroniku i lako se zalijepimo za one loše vijesti. Otvorimo oči i počnimo gledati i govoriti ono pozitivno. Gradimo od sada one lijepe, blagoslovljene trenutke. Bog vas blagoslovio!

KALENDAR

Nedjelja, 5. travnja:              Cvjetnica – Nedjelja Muke Gospodnje

Četvrtak, 9. travnja:              Veliki četvrtak.

Petak, 10. travnja:                Veliki petak.

Subota, 11. travnja:              Velika subota.

Nedjelja, 12. travnja:            Uskrs - Vazama – Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega.

KRATKE OBAVIJESTI

Ponovno uvedite u svojim domovima molitvu prije blagovanja i zahvalu Bogu nakon blagovanja. Obnovimo molitvu „Anđeoskog pozdravljenja“ (Anđeo Gospodnji) – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. naše molitve.Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati. Otvoren je isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. Svećenik koji je zadužen za bolnicu u Osijeku je pater Robert koji obilazi pojedine odjele u bolnici, tako da se bolesnici koji to žele mogu ispovijedati. Također se može svećenik pozvati i telefonom i to 091 4600434. 

SVAKODNEVNI PRIJENOSI IZ KATEDRALE

Veliki ponedjeljak, V. utorak i V. srijedu u 18.30 prijenos večernjih svetih misa iz katedrale na YouTube kanalu Missio-DJOS.

SLAVONSKA TELEVIZIJA direktno će prenositi sva slavlja iz naše katedrale u Đakovu. Raspored slavlja je sljedeći:

Cvjetnica (5. travnja) u 11 sati;

Veliki četvrtak (9. travnja) Missa chrismatis u 9.00 sati i misa Večere Gospodnje u 18 sati;

Veliki Petak (10. travnja) Služba Muke Gospodnje u 18 sati;

Velika subota (11. travnja) Vazmeno bdijenje u 20.30 sati;

Uskrs (12. travnja) Misa Vazma u 10.30.

SVAKODNEVNI TV PRIJENOSI MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

GLAVNE PORUKE IZ PISMA NADBISKUPA HRANIĆA

Pozivam obitelji na obiteljsku molitvu i zajedničku katehezu. U crkvama neće biti organizirane ispovijedi, molitve križnog puta, euharistijska klanjanja, zajednička moljenja krunice, klanjanje križu, straža i molitva kod „Božjeg groba“ niti druge zajedničke pobožnosti. Na stranicama Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (HILP) možete pronaći građu za „obiteljsku liturgiju“ za navedene dane. Pozivam vas da se u svojim domovima, kao obitelj ili pojedinci, okupite na molitvu križnoga puta u dane Velikoga tjedna, Getsemanske ure na Veliki četvrtak uvečer, te u klanjanju pred križem u svome obiteljskome domu na Veliki petak i subotu. Ovime određujem da Veliki petak ove godine bude i naš Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha, dan kajanja, posta pokore i molitve za obraćenje te za ozdravljenje svih zaraženih virusom Covid-19 i za što skoriji prestanak aktualne pandemije u čitavome svijetu. Da bude dan našega kajanja za vlastite grijehe i za sve grijehe čitavoga svijeta. Sve zdrave osobe, od punoljetne dobi do 65. godine života, pozivam na strogi post, samo o kruhu i vodi. Budući da najveći dio vjernika nije u mogućnosti pristupiti sakramentu pomirenja, potičem da iskoriste mogućnost postizanja oproštenja grijeha, kako nas poučava Katekizam Katoličke Crkve (usp. br. 1452), uz sljedeće uvjete: a. savršeno kajanje, koje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, koji je naše najveće dobro; b. iskreno traženje oproštenja svojih grijeha, u bilo kojem obliku, u kojemu ga je pojedini vjernik sposoban izraziti; c. čvrsta odluka da će, čim po okončanju pandemije bude moguće, pristupiti sakramentu pomirenja. Stvorite  raspoloženje za primanje duhovne svete pričesti osobito dok pratite prijenos svetih misa. U uskrsne dane čitajte izvješće o susretu dvojice učenika s Uskrslim na putu u Emaus. Budući da ove godine nećemo moći jela za blagoslov nositi u crkvu, kako je to uobičajeno, pozivam i potičem sve obitelji da se na svetkovinu Uskrsa okupe oko obiteljskoga uskrsnoga stola i zazovete Božji blagoslov na hranu. Evo molitve blagoslova hrane: Gospodine Isuse Kriste, ti svojom smrću i uskrsnućem obnavljaš sav svijet. Uskrsnuvši od mrtvih, ukazao si se učenicima u lomljenu kruha, Molimo te, blagoslovi hranu što smo je pripravili i daruj nam zahvalna srca. Nauči nas da tebe kao gosta primamo u svojoj braći i sestrama. Primi nas jednoć kao sustolnike u svome kraljevstvu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu... Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

PISMO NADBISKUPA HRANIĆA PREZBITERIJU I VJERNICIMA Đ.O. NADBISKUPIJE O SLAVLJU VELIKOG TJEDNA I VAZMENOG TRODNEVLJA U OKOLNOSTIMA IZVANREDNIH MJERA ZAŠTITE OD ZARAZNE BOLESTI COVID-19

Draga braćo svećenici! Dragi vjernici i Bogu posvećene osobe!

Kroz proteklo korizmeno razdoblje, kad se zajedno s čitavom Crkvom odričemo mnogih stvari i više posvećujemo molitvi kako bismo se usredotočili na otajstvo muke i smrti Sina Božjega, suočili smo se i s korizmom našega svećeništva te kršćanske vjerničke prakse. Zbog pandemijskog širenja virusa Covid-19 pozvani smo sustegnuti se čak i od nedjeljnih okupljanja u crkvama, od sv. pričesti i od sakramenta pomirenja te se, u krilu svojih obitelji – kućnih crkava, „klanjati Ocu u duhu i istini“ (Iv 4,23). Teško nam to svima pada. 

1. Svećenička pastirska korizma i Uskrs

Draga braćo svećenici! Radostan sam zbog pastirske gorljivosti i domišljatosti sviju Vas koji i u ovim izvanrednim okolnostima, poštujući Odredbe Hrvatske biskupske konferencije od 19. ožujka 2020., mjere i odluke Stožera civilne zaštite o prevenciji zaraze koronavirusom i  druge mjerodavne akte, pronalazite put do svojih župljana te im nastojite očitovati svoju blizinu, podršku i ljubav, kako se ne bi osjećali napušteni ili duhovno zanemareni. Svojim apostolskim žarom uspjeli ste mnogi na najbolji način iskoristiti mogućnosti koje nam nude elektronska sredstva društvenog priopćavanja i uz njihovu pomoć osnažiti postojeće te uspostaviti nove kanale redovite osobne komunikacije, razmjene informacija i evangelizacijskog rada sa svojim župnim suradnicima i župljanima, organizirati direktne prijenose  uharistijskih i drugih molitvenih slavlja iz svojih župnih crkava, organizirati određeni nastavak katehetskog rada barem s pripravnicima na sakramente kršćanske inicijacije, ponuditi građu za obiteljsku katehezu, kateheze za pripravu na slavlje prve pričesti te krizme i druge hvalevrijedne katehetske, liturgijske i molitvene sadržaje. Hvala Vam, draga braćo svećenici! Dok se Vi brinete za svoje župljane, ovime i ja želim svima Vama, članovima našega prezbiterija iz dijecezanskog i redovničkog klera, očitovati svoju bratsku i biskupsku blizinu, podršku, poštovanje i iskrenu ljubav. Činim to u zajedništvu s našim pomoćnim biskupom Ivanom i našim nadbiskupom u miru Marinom. Znam da kroz ovo vrijeme ustezanja od socijalnih kontakata bolnim očima promatrate svoje prazne crkve, dok pristupate oltaru kako biste slavili euharistiju za vjernike povjerene Vašoj pastirskoj skrbi ili kad odlazite pred Svetohranište s brevijarom u ruci. Vjerujem da u ovoj izolaciji svaki od nas istodobno raste i u zahvalnosti za svoje redovite, makar malobrojne, sudionice i sudionike svakodnevnih i nedjeljnih euharistijskih slavlja, za naše ministrante, „počimajle“, orguljaše, čitače, sakristane i druge vjerne župne suradnike. Zar ne da iz ove perspektive počinjemo biti još zahvalniji Bogu za njih i da učimo svakoga ponaosob od njih još više voljeti i cijeniti?! Zahvalni smo što je u slavlju euharistije uz nas na oltaru makar netko od njih. Časne sestre u župi s kojima možemo slaviti euharistiju prepoznajemo sada kao izvanredan Božji dar i za nas osobno. Ova nas situacija uči još više vrednovati i cijeniti, te još više voljeti ono svakodnevno i redovito, prema čemu smo ponekad ravnodušni ili nam ono predstavlja zamor u našoj svakodnevnoj svećeničkoj službi. Pretpostavljam da se zato, s približavanjem Cvjetnice i vazmenoga trodnevlja, u ovoj nametnutoj klauzuri, sjetno pitamo kako ćemo uopće slaviti uskrsne blagdane: lišeni svečanih obreda, tradicije i pjevanja, procesija i blagoslova te niza izvanjskih znakova (makar znamo da je sve to, nažalost, već ranije, zbog nedostatka pjevača i drugih suradnika, osobito u našim manjim zajednicama, ponešto i reducirano). No, tim nam je važnije ono što je ostalo, a čega se u ovim izvanrednim okolnostima moramo odreći. Svjesni smo i da su nas neke nevažne stvari, koje su vjernicima jako važne, ponekad i iritirale. No iz ove perspektive više vrednujemo te bolje sagledavamo i sve izvanjske, makar nevažne i nebitne, znakove pučke religioznosti (kao što je npr. uskrsni blagoslov jela). Kad bismo mogli, ove bismo godine i takve sporedne stvari učinili zasigurno s puno više radosti i pastoralnog zanosa u korištenju evangelizacijskih mogućnosti i takvih momenata. No, slavlje Uskrsa ne možemo odgoditi, niti premjestiti. Ove ćemo ga godine slaviti na izvanredan i sasvim poseban način – ponajprije zbog toga što liturgiju ne možemo slaviti zajedno. Mi se svećenici ne možemo okupiti na Misi posvete ulja, a u našim crkvama ne možemo okupljati svoje župljane. Ne možemo niti privremeno (na koji dan ili na koji sat)  uspendirati mjere predostrožnosti i prevencije od moguće infekcije. Isus nas u aktualnim okolnostima poziva da ga nasljedujemo u ljubavi, slobodni i od najmanjeg oblika vlastite sebičnosti, te nam poručuje da sada nema veće ljubavi od ove: sustegnuti se od dovođenja svojih prijatelja i župljana u opasnost. Naime, ustezanje od svega što u ovoj situaciji nije dopušteno ili nije uputno, je daleko manje zahtjevan čin naše pastirske žrtve za njih, ali je na liniji Krista Gospodina, koji je - odlazeći u smrt - rekao: „Veće ljubavi nema nitko od ove: da tko život svoj položi za prijatelje svoje“ (Iv 15,13). Odustajanje od liturgije vazmenog trodnevlja s vjernicima i poštovanje mjera „socijalne distance“ je, dakle, oblik našeg vjerničkog pastirskog sjedinjenja s Kristom raspetim i uskrslim; čin naše svećeničke ljubavi prema našim župljanima i naše odgovornosti za njih. Lakše bi nam bilo Uskrs slaviti s njima, negoli će to biti bez njih. Pozivam Vas, draga braćo, da zajednički otkrivamo djelovanje i vodstvo Kristova Svetoga Duha u njegovoj Crkvi, suočavajući se i s ovako neobičnim izazovima te - nama ljudima - teško razumljivim potezima njegove Providnosti što ih on ostvaruje u ove naše dane. 

2. Opće upute za slavlje Velikoga tjedna i vazmenog trodnevlja

Draga braćo i sestre! Na temelju odluka Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata od 19. i 25. ožujka ove godine, te onih Hrvatske biskupske konferencije, naša će nadbiskupijska zajednica nastojati Sveti tjedan i vazmeno trodnevlje slaviti u zajedništvu sa svojim biskupom i sa svojim prezbiterima u okviru župnih zajednica. Osobitu dimenziju crkvenosti istodobno će na sebe preuzeti i naše obitelji, koje pozivamo da se svojom kućnom liturgijom, te obiteljskom molitvom i katehezom, ugrađuju u zajedništvo naše mjesne Đakovačko-osječke sveopće Crkve. Sve nas pozivam na otkrivanje čudesnog i izvanrednog djelovanja Duha Svetoga, koji se očituje po darovima kreativnosti, inovativnosti, poduzetnosti, inteligencije, mudrosti, zdrave crkvenosti i ljubavi u našim svećeničkim i vjerničkim srcima. Dopustimo da nas on iznenadi našom sposobnošću uzajamnog slušanja, povjerenja, podrške i zajedništva na svim razinama, te našom solidarnošću s onima koji se stavljaju u službu općega dobra i skrbi za sve članove našega hrvatskoga društva, a osobito s medicinskim osobljem, sa svima oboljelima i s članovima njihovih obitelji te s onima u karantenama i u samoizolaciji. Mi biskupi ćemo Sveti tjedan i vazmeno trodnevlje, duhom sjedinjeni sa svima Vama svećenicima, s Bogu posvećenim osobama i s vjernicima naše Nadbiskupije, slaviti u katedrali u Đakovu, a vi svećenici u svojim župnim crkvama. Kako bismo vjernicima omogućili da se u svojim domovima u molitvi ujedine s nama biskupima i svećenicima, pojedina će liturgijska slavlja prenositi i sredstva društvenoga priopćavanja. 

Slavonska televizija direktno će prenositi sva slavlja iz naše katedrale u Đakovu.

Raspored slavlja je sljedeći: 

Cvjetnica (5. travnja) u 11 sati;

Veliki četvrtak (9. travnja) Missa chrismatis u 9.00 sati i misa Večere Gospodnje u 18 sati;

Veliki Petak (10. travnja) Služba Muke Gospodnje u 18 sati;

Velika subota (11. travnja) Vazmeno bdijenje u 20.30 sati;

Uskrs (12. travnja) Misa Vazma u 10.30.

Svi zainteresirani mediji (TV i radio postaje) mogu besplatno od Slavonske televizije preuzeti snimak te istodobno direktno prenositi sva navedena slavlja. Sva će se slavlja u svim crkvama odvijati u fizičkoj odsutnosti Božjega naroda, izbjegavajući također i svećeničke koncelebracije, osim onih manjih koje se mogu ostvariti u okviru propisanih mjera zdravstvene zaštite. Kako bi se ipak osigurao minimum izražajnosti i dostojanstva liturgijskih slavlja, u slavlju uz celebranta mogu, poštujući navedene mjere zdravstvene zaštite, sudjelovati i ministrant, lektor, orguljaš i/li pjevač te eventualno osoba koja omogućuje direktan prijenos liturgijskog slavlja. Svaki župnik neka liturgiju slavi u svojoj župnoj crkvi. Crkve neka budu, osim za vrijeme liturgijskih slavlja, otvorene vjernicima za osobnu molitvu (poštujući pritom također propisane mjere zdravstvene zaštite). Neka se u crkvama ne organiziraju ispovijed, molitve križnog puta, euharistijska klanjanja, zajedničko moljenje krunice, klanjanje križu, straža i molitva kod „Božjeg groba“ niti druge zajedničke pobožnosti. Na stranicama Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (HILP) pronaći ćete građu za „obiteljsku liturgiju“ za navedene dane. Molimo da na nadbiskupijskim i vašim župnim mrežnim stranicama budu preuzeta navedena obiteljska molitvena slavlja ili da barem, uz poticaj obiteljima i svim župljanima na korištenje, budu naznačene adrese na kojima se ta građa može naći. Ponudite im ju i u tiskanim župnim listićima te na druge prikladne načine. Vazmeno je trodnevlje kruna i središte čitave liturgijske godine. Tim više što vi vjernici ne možete sudjelovati u slavljima vazmenoga trodnevlja, pozivamo vas da se u svojim domovima, kao obitelj ili pojedinci, okupite na molitvu križnoga puta u dane Velikoga tjedna, Getsemanske ure na Veliki četvrtak uvečer, te u klanjanju pred križem u svome obiteljskome domu na Veliki petak i subotu. Molimo da na mrežnim stranicama, uz tekstove za obiteljska molitvena slavlja, budu odmah vidljive i lako dostupne i kateheze namijenjene roditeljima za obiteljsku katehezu, za djecu i mlade u njihovoj on-line pripravi na sakramente te druga prigodna katehetska građa. 

3. Veliki petak: Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha, kajanja, posta i pokore Veliki je petak dan duhovnog sjedinjenja nas kršćana s Kristom Gospodinom u njegovoj muci i smrti na križu „radi nas ljudi i radi našega spasenja.“ Određen je i kao dan zapovijedanoga posta za sve vjernike. Ovime određujem da Veliki petak ove godine bude i naš Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha; dan kajanja, posta pokore i molitve za obraćenje te za ozdravljenje svih zaraženih virusom Covid-19 i za što skoriji prestanak aktualne pandemije u čitavome svijetu. Sve svećenike, redovnike i redovnice te sve vjernike pozivam da ovogodišnji Veliki petak bude još snažnije proživljen kao dan našega kajanja za vlastite grijehe i za sve grijehe čitavoga svijeta, po kojima mi ljudi u svojoj samodostatnosti odbacujemo Boga, sebe same i svoje sebične ciljeve postavljamo kao jedini i isključivi kriterij dobra i zla, lomimo i svoj odnos s drugim ljudima te i čitav stvoreni svijet zakidamo za njegov odnos sa Stvoriteljem, zagađujemo ga svojim grijesima te ga svodimo na robu u službi vlastitih interesa. Pretvorimo ga u dan naše intenzivne molitve, posta i pokore za obraćenje nas samih i cijeloga svijeta. Sve zdrave osobe, od punoljetne dobi do 65. godine života, pozivam i na jedan osobit znak i žrtvu, tj. sve koji su to voljni učiniti pozivam toga dana na strogi post, samo o kruhu i vodi. Pozivam na sabranost, na ispit savjesti, na kajanje i na pokoru za oproštenje vlastitih grijeha. Istodobno pozivam na molitveno sjedinjenje s Kristom patnikom i sa svima zahvaćenima korona virusom, na molitvu za zdravlje i snagu medicinskog osoblja te svih onih koji u svojoj službi za naše dobro sebe izlažu opasnosti i pogibli. Crkvena nam zapovijed nalaže: „Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.“ Budući da ove godine u korizmenom vremenu nije bilo moguće organizirati ispovijedi te da najveći dio vjernika nije u mogućnosti pristupiti sakramentu pomirenja, podsjećam i sve pozivam, a svećenike potičem da kroz svoju komunikaciju vjernike potiču, da u aktualnoj nemogućnosti da prime sakramentalno odrješenje, iskoriste mogućnost  postizanja oproštenja grijeha, kako nas poučava Katekizam Katoličke Crkve (usp. br. 1452), uz sljedeće uvjete: a. savršeno kajanje, koje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, koji je naše najveće dobro; b. iskreno traženje oproštenja svojih grijeha, u bilo kojem obliku, u kojemu ga je pojedini vjernik sposoban izraziti; c. čvrsta odluka da će, čim po okončanju pandemije bude moguće, pristupiti sakramentu pomirenja. 

4. Odredbe o liturgijskim slavljima

Misa Muke Gospodnje na Cvjetnicu. Spomen Gospodinova ulaska u Jeruzalem neka se slavi unutar crkvenog zdanja, koristeći treći oblik predviđen Rimskim misalom. Missa chrismatis. Svećenike pozivamo da zbog nemogućnosti nazočnosti i osobnog sudjelovanja, prate prijenos Mise posvete ulja iz katedrale u Đakovu na Veliki četvrtak s početkom u 9 sati. Kad to bude moguće, okupit ćemo se kao prezbiterij u katedrali na zajedničko zahvalno euharistijsko slavlje, obnovit ćemo u zajedništvu s braćom svoja svećenička obećanja i obilježiti svoje svećeničke jubileje, ponijeti sv. ulja te ih unijeti u župne crkve i predstaviti ih svojim župnim zajednicama da u njima budu plodni sakramentalni znakovi našega spasenja u Kristu. Misa Večere Gospodnje. U katedrali i u župama te u samostanima gdje stanuju dva ili više svećenika, ukoliko je moguće ostvariti sve propisane mjere zdravstvene zaštite (o kojima skrbi župnik ili predstojnik samostana), svećenici mogu koncelebrirati u Misi večere Gospodnje. Izostavljaju se pranje nogu te procesija na kraju slavlja, a Svetootajstvo se pohranjuje u Svetohranište. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata iznimno ove godine dopušta da Misu Večere Gospodnje svećenik može slaviti i potpun sam. 

Služba Muke Gospodnje. U obredima Muke Gospodnje neka se, u skladu s odlukom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u sveopću molitvu (kao pretposljednja po redu) uključi i posebna (ovdje priložena ili neka druga pripravljena) molitva za bolesne, umrle i one koje obuzima osjećaj beznađa. Molimo za sve koji su diljem svijeta pogođeni zaraznom bolešću, da ih Bog i Gospodin naš pridigne darom svoje blizine, a pokojne privede u zajedništvo svojih blaženih. Molitva u šutnji. Zatim svećenik: Svemogući vječni Bože, tebi nitko nije tuđ, tvome srcu nitko nije dalek. Učini kraj bolesti i prijetnji koja nas je snašla, ozdravi bolesne i ojačaj one koji ih dvore. K sebi primi umrle, ohrabri one koje obuzima beznađe i sve nas ispuni duhom pouzdanja, solidarnosti i ljubavi. Po Kristu Gospodinu našem. Čin klanjanja križu poljupcem, ove je godine pridržan samo predsjedatelju liturgije.

Vazmeno bdijenje. U skladu s navedenim odredbama Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Vazmeno bdijenje se, osim u katedrali, može slaviti još samo u župnim crkvama (no ne i u samostanskim crkvama koje nisu i župne crkve). Na početku Vazmenoga bdijenja, u Službi svjetla, izostavljaju se blagoslov ognja i procesija s uskrsnom svijećom. U svetištu crkve se pripravi i upali uskrsna svijeća, te se potom izvodi Hvalospjev. Podjela sakramenata katekumenima se odgađa te se u Krsnoj službi zadržava samo obnova krsnih obećanja. Svećenici i Bogu posvećene osobe koje ne mogu sudjelovati u Vazmenom bdijenju neka iz Časoslova mole Službu čitanja svetkovine Uskrsa.

Uskrs. Rekosmo da crkvena zapovijed nalaže: „Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.“ Suosjećam s vama, draga braćo i sestre, koji biste o Uskrsu žarko željeli pristupiti euharistijskom stolu, ali vam to ove godine, nažalost, nije moguće. Pozivam Vas i potičem da, tim žarče, zajedno s Marijom Magdalenom, koja traži Isusa, očitujete svoju ljubav prema njemu. Zazovite ga i pozovite k sebi, da vas pohodi i da se nastani u vašem srcu; da pohodi vaš dom i vašu obitelj. Stvorite raspoloženje za primanje duhovne sv. pričesti, osobito dok ćete preko sredstava društvenog priopćavanja pratiti prijenos Mise Večere Gospodnje i uskrsno euharistijsko slavlje. Predlažem da uskrsnih dana čitate izvješće o susretu dvojice učenika s Uskrslim na putu u Emaus, koji su – dok im je on tumačio Pisma – osjetili kako im „gore srca“, jer ćete ga gorućeg srca još usrdnije pozivati „da ostane s vama“, još žarče željeti „sjesti s njime za stol“ te ga, duhovnom snagom vjere, još snažnije prepoznati „u lomljenju kruha“.

Uskrsno obiteljsko molitveno slavlje i blagoslov jela. Na temelju krsnog sjedinjenja s raspetim i uskrslim Kristom, svaki je kršćanin po krsnoj milosti postao istodobno i dionik njegove svećeničke, proročke i kraljevske službe. U obiteljima to na osobit način, i po sakramentu ženidbe, pripada supružnicima i roditeljima. U euharistijskom predslovlju ispovijedamo i molimo „rod smo izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk“ Budući da smo ove smo godine lišeni sudjelovanja u uskrsnom euharistijskom slavlju te uskrsne sv. pričesti, tim veću ulogu u ovogodišnjem slavlju Uskrsa imaju naše obitelji, koje su male kućne Crkve, te krsni svećenici i „kućna liturgija“, odnosno obiteljsko molitveno zajedništvo i s Kristom uskrslim. A u našem je narodu, kao svojevrsni nastavak euharistijskog zajedništva s uskrslim Gospodinom, veoma snažna tradicija uskrsnog blagoslova jela u crkvi i svojevrsne „obiteljske liturgije“, koja se sastoji u zajedničkoj obiteljskoj molitvi i blagovanju blagoslovljene hrane. Budući da ove godine nećemo moći jela za blagoslov nositi, kako je to uobičajeno, u crkve da ih ondje blagoslove naši svećenici, pozivam i potičem sve obitelji da se na svetkovinu Uskrsa okupe oko obiteljskoga uskrsnoga stola. Kod prvoga, jutarnjeg blagovanja, neka svi zazovu blagoslov na hranu koju o Uskrsu uobičajeno nose na blagoslov, povezujući u molitvi posebno s članovima svoje župne zajednice. Vrijedno je da to u obiteljima učine supružnici, odnosno roditelji. Neka i ta „kućna liturgija“ bude izričaj uskrsne radosti i zajedništva s Kristom uskrslim i međusobno, te izraz želje za sakramentalnim sjedinjenjem s njime u sv. pričesti. Uz pročitani tekst uskrsnoga evanđelja i Molitvu Gospodnju, te, ako je moguće uskrsnu pjesmu, izreknu molitvu: Gospodine Isuse Kriste, ti svojom smrću i uskrsnućem obnavljaš sav svijet. Uskrsnuvši od mrtvih, ukazao si se učenicima u lomljenu kruha, Molimo te, blagoslovi hranu što smo je pripravili i daruj nam zahvalna srca. Nauči nas da tebe kao gosta primamo u svojoj braći i sestrama. Primi nas jednoć kao sustolnike u svome kraljevstvu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen. Prigodni tekstovi moći će se naći na našim mrežnim stranicama, zajedno s molitvenom građom koju u ovo izvanredno vrijeme pod naslovom „Molitveno slavlje Dana Gospodnjega u obitelji“ pripravlja Hrvatski institut za liturgijski pastoral. 

Sakramenti kršćanske inicijacije. Podjela sakramenata kršćanske inicijacije, koja je bila predviđena za uskrsno bdjenje, za sada je odgođena. Jednako tako izvan snage stavljamo ranije objavljeni raspored krizmenih slavlja po župama na području naše Nadbiskupije. No, župnici ne trebaju ponovno prijavljivati krizmeno slavlje u svojoj župi, nego će Nadbiskupski ordinarijat pratiti daljnji razvoj situacije te će, na vrijeme napraviti i svim ranije prijavljenim župama dostaviti nove termine i novi raspored krizmenih slavlja na nadbiskupijskoj razini. Nadamo se da ćemo krizme moći slaviti, ako ne prije, od druge polovine rujna do konca studenoga ove godine. Sve župne katehete, stoga, molimo da i u ovim okolnostima, koristeći sredstva društvene komunikacije, budu u kontaktu s kandidatima za sakramente te da organiziraju pripravu i župnu katehezu na najbolji mogući način. 

Dragi svećenici, draga braćo i sestre! Naša sadašnja kriza koja dolazio od opasnosti zaraze od bolesti Covid-19 vjerujemo da će proći. Sjetimo se, stoga, da ova kriza nosi i poziv našim župnim i svim crkvenim zajednicama „da postavimo nova pravila i nađemo nove oblike odgovornog zauzimanja, oslanjajući se pritom na pozitivna iskustva, a odbacujući negativna. Na taj način vrijeme krize postaje prigodom za razlučivanje. S tim temeljnim stajalištem, koje je stajalište pouzdanja, a ne očajanja, dolikuje da se suočimo s teškoćama sadašnjega časa“ (usp. Benedikt XVI., Caritas in veritate, br. 21). Takav je stav utkan u temelje uskrsne poruke o novosti života u Kristu. Zato s nadom gledamo na budućnost, i na radost blagdana kad ćemo opet moći pohititi u naše crkve, „dvorane posljednje večere“ i u naše Emause sjesti „za stol s Kristom“ te se ondje i po sv. pričesti sakramentalno sjediniti s njime. Moleći da vas obasja Božja ljubav, za nas prikazana na drvu Kristova križa i proslavljena u njegovu uskrsnuću, svima pozdrav i blagoslov u Gospodinu! Đuro Hranić, nadbiskup

Pomolimo se! Djela naša milošću svojom priteci i pomoću prati da svaka naša molitva i radnja s Tobom vazda počinje i započeta da se s Tobom dovrši. Primi i usliši naše molitvene vapaje. Daj nam svoj mir kako bi srca naša bila poslušna Tvojim zapovijedima i smirena u Tvojoj zaštiti. Užezi u nama oganj Duha Svetoga da Ti čistim tijelom služimo i neokaljanim srcem omilimo. Zahvaljujemo Ti za Tvoju i našu majku, Blaženu Djevicu Mariju koja pomaže svojoj djeci u nevoljama kako bi opet zadobili zdravlje. Po njezinu zagovoru oslobodi nas ove pandemijske nevolje, kao i od svakog moralnog nereda i zastranjenja. Neka ona svojom majčinskom brigom prati i štiti sve ljude i narode od opasne zaraze koronavirusa. Neka ozdravi bolesne i blagoslivlja sve one koji njima pomažu.

Spasitelju, Isuse Kriste, u svojoj blagoj providnosti i očinskoj mudrosti postavio si svetoga Roka moćnim zaštitnikom protiv zaraznih bolesti i po njemu uvijek dijelio obilje blagoslova ljudima u bolesti i tjeskobi. Pošalji ga u ovom času kad nam je zdravlje ugroženo da nas štiti i za nas moli, kako bismo bili dostojni Tvojih obećanja. Ne dopusti, Gospodine, da se oslanjamo samo na svoje umijeće i znanje, već da se pouzdajemo u tvoju pomoć i veliko milosrđe. Udijeli nam zdravlje duše i tijela kako bismo trajno mogli iskazivati Tebi slavu i hvalu. A svi za koje molimo, žive ili mrtve, neka po zagovoru Tvojih svetih miljenika milostivo dobiju oproštenje svojih grijeha i zasluže stići u vječni život u nebu. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

KALENDAR

Četvrtak, 2. travnja:      Obljetnica smrti pape svetog Ivana Pavla II (2005.).

Petak, 3. travnja:          Prvi petak – častimo Srce Isusovo.

Subota, 4. travnja:        Prva subota – molimo za svećenička i redovnička zvanja.

Nedjelja, 5. travnja:      Cvjetnica – Nedjelja muke Gospodnje.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Danas, 29. ožujka, na 5. korizmenu nedjelju, naš nadbiskup Đuro Hranić, predvodit će euharistijsko slavlje u đakovačkoj katedrali s početkom u 11 sati. Svetu misu koja će se slaviti u posebnim okolnostima izravno će prenositi Televizija Slavonije i Baranje (STV). Druge televizijske kuće koje u svom programu žele prenositi ovo misno slavlje, za prijenos signala mogu se obratiti STV-u, a preuzeti će ga i Hrvatski katolički radio.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ODGOĐEN SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI

Zagrebačka nadbiskupija, kao organizator jedanaestog Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) priopćuje odluku Hrvatske biskupske konferencije da je SHKM koji je trebao biti održan 9. i 10. svibnja u Zagrebu za sada odgođen. Novi termin Susreta nije predviđen u 2020. godini.

Zagrebačka nadbiskupija zahvaljuje Središnjem odboru SHKM-a, Organizacijskom odboru SHKM-a, svećenicima, župnim zajednicama, obiteljima koje su velikodušno pokazali spremnost da otvore vrata svojih domova mladima, kao i volonterima, Gradu Zagrebu i svima drugima koji su dosad radili na organizaciji Susreta, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

“Vjerujemo da učinjeno dobro neće biti izgubljeno, već sjeme posijano za budućnost. Uvjereni smo da će ovo vrijeme kušnje koje kao narod zajedno sa cijelim svijetom živimo, a koje je dodatno otežano potresom koji je u nedjelju 22. ožujka pogodio Grad Zagreb i okolicu, ojačati snagu vjere u Božju prisutnost i svjedočanstvo djelatne kršćanske ljubavi i solidarnosti u našim župnim zajednicama a naročito u životima naših mladih”, ističu iz Zagrebačke nadbiskupije.

VOLONTERI

Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije obratio se Caritasovim volonterima s pismom i uputama za djelovanje u ovim kriznim vremenima pandemije te je ujedno prenio upute Hrvatskog Crvenog križa za siguran način obilaska starijih i nemoćnih osoba. Pismo donosimo u cijelosti:

Dragi Caritasovi volonteri!

Gotovo u svim župama naše Nadbiskupije postoje karitativni odbori čija je uloga pratiti socijalne i društvene prilike na području vlastite župe. Nalazimo se u pandemiji coronavirusa koji je najveća prijetnja starijim i kronično bolesnim osobama, ali to ne znači da pandemija virusa nije prijetnja i drugim populacijama. Ova situacija nas poziva na podizanje svijesti solidarnosti i ljubavi prema potrebnima i najugroženijima u našoj sredini. Uskraćeni su nam redoviti i zajednički oblici karitativnog djelovanja, uskraćeni su liturgijski obredi i drugi oblici vjerničkog djelovanja, uskraćen je redoviti način života, uskraćena nam je korizmena duhovna obnova, i sve to radi naše sigurnosti i sigurnosti ljudi oko nas.

Usprkos tomu, kao karitativni odbor pri župnoj zajednici i kao Caritasovi volonteri, vođeni ljubavlju prema bližnjemu, pozvani ste pomagati drugima i na najmanje načine. Nije nam ipak sve uskraćeno! Svatko od nas može procijeniti na koji način može karitativno djelovati u vlastitoj župi i sredini, i zajedno sa Isusom postaviti pitanje: „Što hoćeš da ti učinim?“ (Lk 18, 41).

U vašoj sredini zasigurno postoje osobe koje su starije životne dobi, bolesne i usamljene, kojima je potreban neki oblik pomoći. Gospodin Isus je prolazio ulicama gradova i sela; vidio je ljude u potrebi, njima navraćao u kuću, upućivao ih na ono što moraju činiti, pružao im utjehu, ohrabrivao ih, hranio ih čudesnom hranom, liječio ih, davao nadu u bolji i novi život.  

Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva vas kao svoje prve suradnike i volontere da se odazovete na pomaganje drugima u ovoj kriznoj situaciji u okvirima vaših materijalnih i emotivnih mogućnosti. A potrebno je:

  • pridržavati se uputa koje smo dobili od civilnih institucija;
  • pridržavati se uputa koje smo dobili od hrvatskih biskupa;
  • komunicirati i surađivati sa svojim župnicima u skladu s propisima;
  • uočiti u vlastitoj sredini osobe kojima je potrebna vaša pomoć;
  • pomoći u osnovnim životnim potrebama: dostava namirnica, dostava obroka, kupovina lijekova, savjetovanje o ponašanju i kretanju u ovoj situaciji, učiniti poziv prema najpotrebnijima kao znak interesa, podrške i kršćanske solidarnosti, pozvati službene brojeve (113!) za pomoć drugima kada je potrebno…
  • surađivati sa već postojećim humanitarnim udrugama, skupinama ljudi i pojedincima koji već djeluju u vašoj župi;
  • biti na raspolaganju Caritasu koliko vam dopuštaju vaše mogućnosti;
  • angažirati i druge osobe u vašoj župi;
  • sačuvati svoje zdravlje i zdravlje drugih.
  • ponuditi molitvenu podršku; službena molitva u ovoj virusom zaraženoj situaciji, osobna molitva, ‘lanac molitve’, čitanje i razmatranje sv. Pisma…

Ukoliko Vi pripadate rizičnoj skupini stanovništva, a to je: životna dob 60+, kronični bolesnici… molimo Vas da se ne izlažete opasnosti od zaraze, već činite ono što možete iz svojih domova, molite i eventualno usmeno kontaktirajte slabe i nemoćne. S korizmenog puta, na putu prema Uskrsu, svojim mirom i blagoslovom neka Gospodin nagradi sva naša nastojanja oko iskazivanja kršćanske ljubavi i solidarnosti prema čovjeku u potrebi!

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati.

LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a, Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas Studiorum Catholica Croatica).

BRAČNA I OBITELJSKA SAVJETOVALIŠTA

Djelatnici Bračnih i obiteljskih savjetovališta te Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja Đakovačko-osječke nadbiskupije obavještavaju korisnike kojima je potrebna psihološka i duhovna pomoć i podrška, da im se mogu obratiti putem telefona jer pružaju mogućnost savjetovanja radnim danom od 8:00 do 12:00 sati na sljedećim brojevima:

Osijek – 031/253 916, 031/253 917, 031/253 948

Slavonski Brod – 035/416 116, 035/411 420

Možete nam i pisati putem e- maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

S obzirom na novonastale okolnosti zbog koronavirusa (COVID-19) Bračna i obiteljska savjetovalište te Savjetovalište za žrtve obiteljskoga nasilja Đakovačko-osječke nadbiskupije obustavljaju radionice i predavanja do daljnjega kao i primanje klijenata putem osobnih kontakata, sve dok ne ostvare uvjeti za rad bez opasnosti od oboljenja i zaraze. U međuvremenu, za više informacija pratite našu Facebook stranicu: Bračno i obiteljsko savjetovalište  ili  web stranicu Đakovačko-osječke nadbiskupije  http://djos.hr/.

VELIKA MOLITVENA DEVETNICA „HRVATSKA MOLI ZA ŽIVOT“

U povodu 25. obljetnice enciklike »Evanđelje života« svetoga pape Ivana Pavla II. Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj predlaže Veliku molitvenu devetnicu »Hrvatska moli za život« svakog 25. dana u mjesecu od ožujka do prosinca 2020. Opća je nakana devetnice da hrvatski narod svjedoči evanđelje života poštujući, braneći i ljubeći svaki ljudski život i služeći mu konkretnim molitvenim i djelatnim zauzimanjem (usp. Evanđelje života, 5). Ta je nakana aktualna i u kontekstu pandemije koronavirusom koja osobito ugrožava živote starijih osoba. Priređeni materijal za devetnicu dostupan je na na mrežnim stranicama Ureda HBK za život i obitelj. U danim okolnostima, na provođenje ove devetnice ponajprije se potiču obitelji, koje su kao 'domaće Crkve' pozvane na intenzivniju molitvu u ovom kriznom vremenu. Uvod u devetnicu bit će euharistijsko klanjanje, koje će na uočnicu svetkovine Navještenja Gospodinova, u utorak, 24. ožujka, s početkom u 20 sati, u dubrovačkoj katedrali predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK-a za život i obitelj. Prijenos uživo euharistijskog klanjanja moći će se pratiti na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije i na osobnom Facebook profilu biskupa Mate Uzinića, a prenosit će ga i Laudato televizija. IKA

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu...

Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.