Tjedne obavijesti

KALENDAR

Nedjelja, 19. travnja:   Druga vazmena nedjelja; Nedjelja Božjeg milosrđa; Bijela nedjelja.

Četvrtak, 23. travnja:  Spomendan svetog Jurja – imendan nadbiskupa Đure ranića.

Subota, 25. travnja:    Blagdan svetog Marka, evanđeliste.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Danas, 19 travnja, euharistijsko slavlje u 11 sati iz katedrale direktno prenosi Slavonska televizija.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Nakon potresa u Zagrebu 22. ožujka, materijalna šteta se još procjenjuje. Štete su velike. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a.

VELIKA MOLITVENA DEVETNICA HRVATSKA MOLI ZA ŽIVOT

hrvatska moli za U povodu 25. obljetnice enciklike »Evanđelje života« svetoga pape Ivana Pavla II. Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj predlaže Veliku molitvenu devetnicu »Hrvatska moli za život« svakog 25. dana u mjesecu od ožujka do prosinca 2020. Opća je nakana devetnice da hrvatski narod svjedoči evanđelje života poštujući, braneći i ljubeći svaki ljudski život i služeći mu konkretnim molitvenim i djelatnim zauzimanjem (usp. Evanđelje života, 5). Ta je nakana aktualna i u kontekstu pandemije koronavirusom koja osobito ugrožava živote starijih osoba. U danim okolnostima, na provođenje ove devetnice ponajprije se potiču obitelji, koje su kao 'domaće Crkve' pozvane na intenzivniju molitvu u ovom kriznom vremenu.

KRATKE OBAVIJESTI

Svaka nevolja nas potiče na dobro, promjenu života na bolje. Milosrdni Otac Nebeski ima svoj plan i za nas. Vjerujem da u svojim domovima redovito molite. Obnovimo u uskrsnom vremenu molitvu „Kraljice neba“ – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvo-renih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju  zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine.

Dragi župljani, draga braćo i sestre!

Kao što je svaki Uskrs sličan, a opet malo drugačiji, za ovaj Uskrs možemo reći da je poseban. U ovakvim okolnostima pandemije i karantene,  nismo ga još slavili. Svete mise slavimo u praznoj katedrali, propovijedam praznim klupama, na euharistijskom klanjanju, križnom putu i drugim pobožnostima nema nikoga. Istina, pratite prijenose svega toga preko Slavonske televizije ili Live streama. No, nedostaje okupljena zajednica, zajednička molitva i pjesma, ispovijedi, pričesti i krštenja. Govore kako nakon ove pandemije Svijet više nikad neće biti isti, te kako ne smijemo dopustiti da se nakon ovoga sve nastavi po starom. Već nas odavno klimatske promjene upozoravaju da se nešto mora mijenjati. Neki kažu da su koronavirus, klimatske promjene, potres i drugo samo jedan znak nadolazećih novih nevolja, a onda i velike katastrofe.

Činjenica je da se čovjek uzoholio i pomislio kako je svemoćan, sve može sam, uzdao se samo u svoju znanost, ekonomsku moć i inteligenciju misleći kako mu Bog ne treba, ništa ga ne može iznenaditi ili ugroziti. Očito da nije tako. Sad svi imamo vremena za razmišljanje, imamo vremena donijeti ispravne zaključke.

Na Veliki petak i subotu su se Kristovi apostoli nalazili u sličnoj situaciji, sve se porušilo. Beznađe i šok da ne mogu biti veći. Potom strah i tjeskoba, zatvorena vrata. Ali to je bilo samo dan, dva, onda dolazi Uskrsno jutro. Isus je uskrsnuo, živ je, s nama je sada i u sve dane. Ljubav je pobijedila mržnju, pravda je pobijedila nepravdu, svjetlost je pobijedila tamu, život je pobijedio smrt.

Oprez je potreban, ali ne očaj, beznađe, strah, žalost. Svako naše trpljenje, kad ga sjedinimo s Kristovim trpljenjem, postaje lakše, svaka smrt je početak vječnog života. Svaki život treba promatrati u cjelini, prvo poluvrijeme, ono kraće, ovdje na zemlju, a drugo bez kraja u vječnosti.

Više ništa ne smije biti isto. Među nama, koji smo bar čuli za Krista, pogotovo među Kristovim učenicima, mora vladati posve drugačija klima nego između onih koji ne znaju za Krista. Moramo stati i vidjeti što je bilo dobro u našem životu i to zadržati, što ne valja i to odbaciti, a neke kvalitete ponovno pokrenuti i razviti. Nakon epidemije koronavirusom,  mora se dogoditi epidemija ljubavi, radosti, milosrđa, opraštanja, služenja… Po nama drugi moraju vidjeti da je Krist uskrsnuo, da je živ, da nam treba i da je s nama u sve dane do svršetka svijeta.

Svima Vama dragi župljani, vama koji ovih dana morate puno raditi i vama koji imate dovoljno vremena za osobnu i obiteljsku molitvu, čitanje Svetog pisma i uskrsne pjesme želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Dominik Nedeljković, župni vikar, Tomislav Ćorluka, župnik i suradnici

KALENDAR

Nedjelja, 12. travnja:            Vazam – Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega.

Nedjelja, 19. travnja:            Druga Vazmena nedjelja – Nedjelja Božjeg milosrđa.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Na Veliku subotu, 11. travnja, Vazmeno bdijenje u 20.30 direktno prenosi Slavonska televizija.

Na Uskrs, 12. travnja, svetu misu u 11 sati iz katedrale direktno prenosi Slavonska televizija.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu...

Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a, Hrvatsko katoličko sveučilište.

KRATKE OBAVIJESTI

Ponovno uvedite u svojim domovima molitvu prije blagovanja i zahvalu Bogu nakon blagovanja. Obnovimo u uskrsnom vremenu molitvu „Kraljice neba“ – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati. Otvoren je isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. Svećenik koji je zadužen za bolnicu u Osijeku je pater Robert koji obilazi pojedine odjele u bolnici, tako da se bolesnici koji to žele mogu ispovijedati. Također se može svećenik pozvati i telefonom i to 091 4600434. 

 

NADBISKUP METROPOLIT ĐAKOVAČKO-OSJEČKI

Uskrsna pastirska poruka i čestitka 2020. godine

Htjedne li Gospodin, živjet ćemo. (Jak 4,15)

Draga braćo i sestre!

Nikada u povijesti čovječanstva nije postojalo vrijeme u kojemu je stanovalo samo dobro. Poput neke sjene, to je dobro uvijek bilo praćeno zlom. Bilo da se ono rađalo u ljudskim mislima, očitovalo u besmislenim ratovima, ili pohađalo čovječanstvo u liku teških tragedija i bolesti. I sami vidimo, ni danas nije drukčije.

Korizma čovječanstva. Kroz proteklo korizmeno vrijeme, kad se kao vjernici odričemo mnogih stvari i više posvećujemo molitvi kako bismo se usredotočili na otajstvo muke i smrti Sina Božjega, i čitavo je čovječanstvo pozvano proživljavati korizmu. Zbog pandemije prouzročene koronavirusom, svi su socijalni kontakti svedeni na minimum. Pandemija je zatvorila države i gradove. Nas je zatvorila u naše domove i odvela u izolaciju od drugih. Kao vjernici, pozvani smo sustegnuti se čak i od nedjeljnih okupljanja u crkvama, od sv. pričesti i od sakramenta pomirenja te se, u krilu svojih obitelji – kućnih crkava, „klanjati Ocu u duhu i istini“ (Iv 4,23). Pozvani smo živjeti u osami da bismo očuvali zajedništvo s drugima, pomoći najpotrebnijima držeći rastojanje, smisao življenja pronalaziti u svakodnevici, bez uobičajenih obveza i užurbanosti. Društvena se javnost također usredotočuje na ono što je najvažnije i najbitnije, kao da želi doviknuti svojevrsnu oporuku nade za preživljavanje čovječanstva, ostavljajući postrani razne oblike pomodarstvom nametnutih vrijednosti i kriterije uspješnosti, modne trendove, užitak i zabavu, fizički izgled, borbu za prestiž, itd. Za primijetiti je kako su u toj aktualnoj 'korizmi čovječanstva' popustile političke napetosti, manje je uzajamnog optuživanja, politikanstva i borbe za parcijalne interese, a prioritet su zadobili opće dobro, uzajamna pomoć i podrška, solidarnost, skrb za bolesne i za stradale u potresu u Zagrebu i okolini te druge humane vrednote. Postajemo upućeni samo na osnovne i najvažnije stvari. Raste svijest da smo tek „dašak“ i da „htjedne li Gospodin, živjet ćemo i učiniti ovo ili ono“ (Jak 4,14-15).

A naš se pogled ne zaustavlja samo na praznim ulicama, već istodobno obuhvaća križ Kristove smrti, prepoznajući u njemu drvo života, koje već sada nosi plodove nove nade čovječanstva. Tako sada dugogodišnji neprijatelji zajednički traže cjepivo protiv koronavirusa i izlaz iz labirinta zla. Nestaju suparništva i granice političkog neprijateljstva. U javnim se medijima naglašava samo ono najvažnije, kao da je to oporuka nade za preživljavanje čovječanstva. Sve su ljudske snage usmjerene na spasenje jednoga života, kao da se time spašava čitav svijet. Konačno, „mjera čovječnosti određuje se na osnovi odnosa prema trpljenju i onima koji trpe“ (Benedikt XVI., Spe salvi, br. 38). I nije li lijepo osjetiti kako suvremeni čovjek sada polaže ispit čovječnosti jer je trpljenje drugoga prihvatio kao svoju bol?! Kristov križ, taj vanjski znak ljubavi Božje prema čovjeku, mjesto otkupljenja čitavoga čovječanstva, znak pobjede nad grijehom i zlom, ponovno se očituje kao izvor novoga i istinskim vrijednostima satkanoga života.

Klice uskrsnuća. Ova nas je korizma čovječanstva učinila poniznima pred tajnom trpljenja i žrtve koja je plod ljubavi. Dok jedni drugima pružamo ruku, istodobno osjećamo da nas u toj patnji sam Gospodin uvodi u svoju ljubav, koja je jedina kupelj očišćenja, otkupljenja i rađanja novoga života. Kakva li znaka ovoga vremena! Ne mladost, snaga i ljepota, nego ranjenost i patnja starijih i bolesnih postaju klicom naše uskrsne obnove. Ljubav se Kristova posadašnjuje u boli i patnji naših bližnjih. Protekla je korizma doista bila korizma otkrivanja poniznoga svjedočanstva patnje, pravoga čovjekoljublja i smisla smrti Krista Gospodina. Doista se možemo s apostolom Jakovom upitati: „Ta što je vaš život? Dašak ste što se načas pojavi i zatim nestane!“ No, smijemo se s njime i nadati: „Htjedne li Gospodin, živjet ćemo“ (Jak 4,15).

Uskrsnuće Kristovo. U Isusu Kristu, raspetom Sinu Božjem, i smrt dobiva novi smisao, jer je smrću Kristovom pobijeđena te postaje prijelazom u novi život: „Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod“ (Iv 12,24). Vjerujemo da je vrijeme u kojemu živimo istinski put od mysterium passionis do mysterium paschale, od otajstva patnje i smrti do uskrsnog otajstva.

Draga braćo i sestre, kršćanski pogled i mjera života uvijek smjeraju k vječnosti i događaju uskrsnuća. Što znače ljudske godine i što nose sadašnji dani odvojenosti i povučenosti na koje smo pozvani, ako je mjera kršćaninova života vječno prijateljevanje s Uskrslim? Kristova osamljenost na križu prebogat je odgovor na potrebu svakog čovjeka da bude ljubljen. Stoga, u postojanoj i nepobjedivoj nadi smijemo ponavljati riječi apostola Pavla: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? (...) U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,35.37). Toj Kristovoj ljubavi pozvani smo obraćati se kad nam ljudske slabosti i nemoći ne dopuštaju učiniti sve što bismo htjeli. Onako kako se ljubav Kristova posadašnjuje u boli i patnji onoga koji vjeruje u Isusa Krista, isto se tako u njemu posadašnjuje, već i u samoj patnji, svjetlo uskrsloga Krista. U tim se trenucima već rađa novi život uskrsnuloga svijeta, pasha svakoga čovjeka koji vjeruje Kristovoj riječi. Već u tim trenutcima patnje, onomu koji vjeruje u uskrsloga Krista, nada više nije samo smjelost očekivanja, već i početak ispunjenja vječnosti. Zato oni koji su u ovom trenutku pogođeni nevoljom, nisu tek nama poznate ili nepoznate žrtve koronavirusa, potrebne naše solidarnosti i molitve, nego istodobno, kako bi to izrazio papa Franjo, i „sveci iz susjedstva“ (Gaudete et exsultate, br. 7), zahvaćeni klicama uskrsnuća. Oni su „baština koja govori više nego svi uzroci podjele“ (sv. Ivan Pavao II.). Nije li i to znak Uskrsa koji već sada ujedinjuje čitavo čovječanstvo?!

Draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, redovnici, redovnice i svi ljudi dobre volje, papa Franjo nas hrabri: „Izazovi postoje zato da se prevladaju! Budimo realisti, ali ne gubimo radost, odvažnost i predanost ispunjenu nadom!“ (Evangelii gaudium, br. 109). Zajedno s mons. Ivanom Ćurićem, našim pomoćnim biskupom, i s mons. Marinom Srakićem, našim nadbiskupom u miru, želim vam i molim da ne izgubite „radost, odvažnost i predanost“ te da vas, ispunjene vjerom u Onoga koji je za sebe rekao „Ja sam uskrsnuće i život“ (Iv 11,25), uvijek snaži uskrsna nada, u kojoj nikad neće potamnjeti istina da je „ljubav Božja razlivena u srcima našim“ (usp. Rim 5,5).

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs!  Đuro Hranić,  nadbiskup

 

Draga braćo i sestre!

Nastavlja se kućna izolacija, ne znamo do kada. Čuvajmo sebe i bližnje od zaraze. Iskoristimo ove dane da rastemo u ljubavi, milosti, mudrosti i strpljivosti. Uklonimo sve nesporazume koji nas dijele jedne od drugih, oprostimo jedni drugima i još se više povežimo. Sad je vrijeme milosti da spoznamo što je u životu dosita važno, a što sporedno. Ne gubimo vrijeme u besposličarenju i dosadi, nego iskoristimo ovo dragocjeno vrijeme za razgovor s članovima svoje obitelj. Nazovimo neke drage osobe telefonom ili nekog za kog znate da je u potrebi. Ponudimo se svojim bolesnim i starijim susjedima za pomoć odlaska u trgovinu i nabavku lijekova. Uzmimo u ruke Sveto pismo, krunicu, pobožnost križnog puta, molitvenik ili neku duhovnu knjigu. Vrijeme je da uradimo neke stvari koje smo stalno odgađali pod izlikom da nemamo vremena. Evo svima nama koji smo kukali da nemamo vremena Bog daje vremena i to na pretek. Iskoristimo ga! Sve prolazi i ova pandemija će proći. Obično previše slušamo crnu kroniku i lako se zalijepimo za one loše vijesti. Otvorimo oči i počnimo gledati i govoriti ono pozitivno. Gradimo od sada one lijepe, blagoslovljene trenutke. Bog vas blagoslovio!

KALENDAR

Nedjelja, 5. travnja:              Cvjetnica – Nedjelja Muke Gospodnje

Četvrtak, 9. travnja:              Veliki četvrtak.

Petak, 10. travnja:                Veliki petak.

Subota, 11. travnja:              Velika subota.

Nedjelja, 12. travnja:            Uskrs - Vazama – Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega.

KRATKE OBAVIJESTI

Ponovno uvedite u svojim domovima molitvu prije blagovanja i zahvalu Bogu nakon blagovanja. Obnovimo molitvu „Anđeoskog pozdravljenja“ (Anđeo Gospodnji) – ujutro, u podne i navečer. Obnovimo ili započnimo obiteljsku molitvu krunice i čitanje Božje riječi. Pratite sv. mise putem televizijskog prijemnika svakim danom i nedjeljom. U vremenu molitve okrenite se u smjeru naše katedrale. naše molitve.Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati. Otvoren je isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. Župnik i župni vikar u katedrali, bez nazočnosti zajednice, slave svakodnevno svete mise na nakane, koje su ranije upisane za određene dane u travnju. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. Župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. Telefon naše župe je 031 802 300 i mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. Svećenik koji je zadužen za bolnicu u Osijeku je pater Robert koji obilazi pojedine odjele u bolnici, tako da se bolesnici koji to žele mogu ispovijedati. Također se može svećenik pozvati i telefonom i to 091 4600434. 

SVAKODNEVNI PRIJENOSI IZ KATEDRALE

Veliki ponedjeljak, V. utorak i V. srijedu u 18.30 prijenos večernjih svetih misa iz katedrale na YouTube kanalu Missio-DJOS.

SLAVONSKA TELEVIZIJA direktno će prenositi sva slavlja iz naše katedrale u Đakovu. Raspored slavlja je sljedeći:

Cvjetnica (5. travnja) u 11 sati;

Veliki četvrtak (9. travnja) Missa chrismatis u 9.00 sati i misa Večere Gospodnje u 18 sati;

Veliki Petak (10. travnja) Služba Muke Gospodnje u 18 sati;

Velika subota (11. travnja) Vazmeno bdijenje u 20.30 sati;

Uskrs (12. travnja) Misa Vazma u 10.30.

SVAKODNEVNI TV PRIJENOSI MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati. LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu. RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

GLAVNE PORUKE IZ PISMA NADBISKUPA HRANIĆA

Pozivam obitelji na obiteljsku molitvu i zajedničku katehezu. U crkvama neće biti organizirane ispovijedi, molitve križnog puta, euharistijska klanjanja, zajednička moljenja krunice, klanjanje križu, straža i molitva kod „Božjeg groba“ niti druge zajedničke pobožnosti. Na stranicama Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (HILP) možete pronaći građu za „obiteljsku liturgiju“ za navedene dane. Pozivam vas da se u svojim domovima, kao obitelj ili pojedinci, okupite na molitvu križnoga puta u dane Velikoga tjedna, Getsemanske ure na Veliki četvrtak uvečer, te u klanjanju pred križem u svome obiteljskome domu na Veliki petak i subotu. Ovime određujem da Veliki petak ove godine bude i naš Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha, dan kajanja, posta pokore i molitve za obraćenje te za ozdravljenje svih zaraženih virusom Covid-19 i za što skoriji prestanak aktualne pandemije u čitavome svijetu. Da bude dan našega kajanja za vlastite grijehe i za sve grijehe čitavoga svijeta. Sve zdrave osobe, od punoljetne dobi do 65. godine života, pozivam na strogi post, samo o kruhu i vodi. Budući da najveći dio vjernika nije u mogućnosti pristupiti sakramentu pomirenja, potičem da iskoriste mogućnost postizanja oproštenja grijeha, kako nas poučava Katekizam Katoličke Crkve (usp. br. 1452), uz sljedeće uvjete: a. savršeno kajanje, koje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, koji je naše najveće dobro; b. iskreno traženje oproštenja svojih grijeha, u bilo kojem obliku, u kojemu ga je pojedini vjernik sposoban izraziti; c. čvrsta odluka da će, čim po okončanju pandemije bude moguće, pristupiti sakramentu pomirenja. Stvorite  raspoloženje za primanje duhovne svete pričesti osobito dok pratite prijenos svetih misa. U uskrsne dane čitajte izvješće o susretu dvojice učenika s Uskrslim na putu u Emaus. Budući da ove godine nećemo moći jela za blagoslov nositi u crkvu, kako je to uobičajeno, pozivam i potičem sve obitelji da se na svetkovinu Uskrsa okupe oko obiteljskoga uskrsnoga stola i zazovete Božji blagoslov na hranu. Evo molitve blagoslova hrane: Gospodine Isuse Kriste, ti svojom smrću i uskrsnućem obnavljaš sav svijet. Uskrsnuvši od mrtvih, ukazao si se učenicima u lomljenu kruha, Molimo te, blagoslovi hranu što smo je pripravili i daruj nam zahvalna srca. Nauči nas da tebe kao gosta primamo u svojoj braći i sestrama. Primi nas jednoć kao sustolnike u svome kraljevstvu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

ŽIVA KRUNICA

Nakana molitelja žive krunice za travanj: za sve vrste ovisnika.

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu... Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

PISMO NADBISKUPA HRANIĆA PREZBITERIJU I VJERNICIMA Đ.O. NADBISKUPIJE O SLAVLJU VELIKOG TJEDNA I VAZMENOG TRODNEVLJA U OKOLNOSTIMA IZVANREDNIH MJERA ZAŠTITE OD ZARAZNE BOLESTI COVID-19

Draga braćo svećenici! Dragi vjernici i Bogu posvećene osobe!

Kroz proteklo korizmeno razdoblje, kad se zajedno s čitavom Crkvom odričemo mnogih stvari i više posvećujemo molitvi kako bismo se usredotočili na otajstvo muke i smrti Sina Božjega, suočili smo se i s korizmom našega svećeništva te kršćanske vjerničke prakse. Zbog pandemijskog širenja virusa Covid-19 pozvani smo sustegnuti se čak i od nedjeljnih okupljanja u crkvama, od sv. pričesti i od sakramenta pomirenja te se, u krilu svojih obitelji – kućnih crkava, „klanjati Ocu u duhu i istini“ (Iv 4,23). Teško nam to svima pada. 

1. Svećenička pastirska korizma i Uskrs

Draga braćo svećenici! Radostan sam zbog pastirske gorljivosti i domišljatosti sviju Vas koji i u ovim izvanrednim okolnostima, poštujući Odredbe Hrvatske biskupske konferencije od 19. ožujka 2020., mjere i odluke Stožera civilne zaštite o prevenciji zaraze koronavirusom i  druge mjerodavne akte, pronalazite put do svojih župljana te im nastojite očitovati svoju blizinu, podršku i ljubav, kako se ne bi osjećali napušteni ili duhovno zanemareni. Svojim apostolskim žarom uspjeli ste mnogi na najbolji način iskoristiti mogućnosti koje nam nude elektronska sredstva društvenog priopćavanja i uz njihovu pomoć osnažiti postojeće te uspostaviti nove kanale redovite osobne komunikacije, razmjene informacija i evangelizacijskog rada sa svojim župnim suradnicima i župljanima, organizirati direktne prijenose  uharistijskih i drugih molitvenih slavlja iz svojih župnih crkava, organizirati određeni nastavak katehetskog rada barem s pripravnicima na sakramente kršćanske inicijacije, ponuditi građu za obiteljsku katehezu, kateheze za pripravu na slavlje prve pričesti te krizme i druge hvalevrijedne katehetske, liturgijske i molitvene sadržaje. Hvala Vam, draga braćo svećenici! Dok se Vi brinete za svoje župljane, ovime i ja želim svima Vama, članovima našega prezbiterija iz dijecezanskog i redovničkog klera, očitovati svoju bratsku i biskupsku blizinu, podršku, poštovanje i iskrenu ljubav. Činim to u zajedništvu s našim pomoćnim biskupom Ivanom i našim nadbiskupom u miru Marinom. Znam da kroz ovo vrijeme ustezanja od socijalnih kontakata bolnim očima promatrate svoje prazne crkve, dok pristupate oltaru kako biste slavili euharistiju za vjernike povjerene Vašoj pastirskoj skrbi ili kad odlazite pred Svetohranište s brevijarom u ruci. Vjerujem da u ovoj izolaciji svaki od nas istodobno raste i u zahvalnosti za svoje redovite, makar malobrojne, sudionice i sudionike svakodnevnih i nedjeljnih euharistijskih slavlja, za naše ministrante, „počimajle“, orguljaše, čitače, sakristane i druge vjerne župne suradnike. Zar ne da iz ove perspektive počinjemo biti još zahvalniji Bogu za njih i da učimo svakoga ponaosob od njih još više voljeti i cijeniti?! Zahvalni smo što je u slavlju euharistije uz nas na oltaru makar netko od njih. Časne sestre u župi s kojima možemo slaviti euharistiju prepoznajemo sada kao izvanredan Božji dar i za nas osobno. Ova nas situacija uči još više vrednovati i cijeniti, te još više voljeti ono svakodnevno i redovito, prema čemu smo ponekad ravnodušni ili nam ono predstavlja zamor u našoj svakodnevnoj svećeničkoj službi. Pretpostavljam da se zato, s približavanjem Cvjetnice i vazmenoga trodnevlja, u ovoj nametnutoj klauzuri, sjetno pitamo kako ćemo uopće slaviti uskrsne blagdane: lišeni svečanih obreda, tradicije i pjevanja, procesija i blagoslova te niza izvanjskih znakova (makar znamo da je sve to, nažalost, već ranije, zbog nedostatka pjevača i drugih suradnika, osobito u našim manjim zajednicama, ponešto i reducirano). No, tim nam je važnije ono što je ostalo, a čega se u ovim izvanrednim okolnostima moramo odreći. Svjesni smo i da su nas neke nevažne stvari, koje su vjernicima jako važne, ponekad i iritirale. No iz ove perspektive više vrednujemo te bolje sagledavamo i sve izvanjske, makar nevažne i nebitne, znakove pučke religioznosti (kao što je npr. uskrsni blagoslov jela). Kad bismo mogli, ove bismo godine i takve sporedne stvari učinili zasigurno s puno više radosti i pastoralnog zanosa u korištenju evangelizacijskih mogućnosti i takvih momenata. No, slavlje Uskrsa ne možemo odgoditi, niti premjestiti. Ove ćemo ga godine slaviti na izvanredan i sasvim poseban način – ponajprije zbog toga što liturgiju ne možemo slaviti zajedno. Mi se svećenici ne možemo okupiti na Misi posvete ulja, a u našim crkvama ne možemo okupljati svoje župljane. Ne možemo niti privremeno (na koji dan ili na koji sat)  uspendirati mjere predostrožnosti i prevencije od moguće infekcije. Isus nas u aktualnim okolnostima poziva da ga nasljedujemo u ljubavi, slobodni i od najmanjeg oblika vlastite sebičnosti, te nam poručuje da sada nema veće ljubavi od ove: sustegnuti se od dovođenja svojih prijatelja i župljana u opasnost. Naime, ustezanje od svega što u ovoj situaciji nije dopušteno ili nije uputno, je daleko manje zahtjevan čin naše pastirske žrtve za njih, ali je na liniji Krista Gospodina, koji je - odlazeći u smrt - rekao: „Veće ljubavi nema nitko od ove: da tko život svoj položi za prijatelje svoje“ (Iv 15,13). Odustajanje od liturgije vazmenog trodnevlja s vjernicima i poštovanje mjera „socijalne distance“ je, dakle, oblik našeg vjerničkog pastirskog sjedinjenja s Kristom raspetim i uskrslim; čin naše svećeničke ljubavi prema našim župljanima i naše odgovornosti za njih. Lakše bi nam bilo Uskrs slaviti s njima, negoli će to biti bez njih. Pozivam Vas, draga braćo, da zajednički otkrivamo djelovanje i vodstvo Kristova Svetoga Duha u njegovoj Crkvi, suočavajući se i s ovako neobičnim izazovima te - nama ljudima - teško razumljivim potezima njegove Providnosti što ih on ostvaruje u ove naše dane. 

2. Opće upute za slavlje Velikoga tjedna i vazmenog trodnevlja

Draga braćo i sestre! Na temelju odluka Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata od 19. i 25. ožujka ove godine, te onih Hrvatske biskupske konferencije, naša će nadbiskupijska zajednica nastojati Sveti tjedan i vazmeno trodnevlje slaviti u zajedništvu sa svojim biskupom i sa svojim prezbiterima u okviru župnih zajednica. Osobitu dimenziju crkvenosti istodobno će na sebe preuzeti i naše obitelji, koje pozivamo da se svojom kućnom liturgijom, te obiteljskom molitvom i katehezom, ugrađuju u zajedništvo naše mjesne Đakovačko-osječke sveopće Crkve. Sve nas pozivam na otkrivanje čudesnog i izvanrednog djelovanja Duha Svetoga, koji se očituje po darovima kreativnosti, inovativnosti, poduzetnosti, inteligencije, mudrosti, zdrave crkvenosti i ljubavi u našim svećeničkim i vjerničkim srcima. Dopustimo da nas on iznenadi našom sposobnošću uzajamnog slušanja, povjerenja, podrške i zajedništva na svim razinama, te našom solidarnošću s onima koji se stavljaju u službu općega dobra i skrbi za sve članove našega hrvatskoga društva, a osobito s medicinskim osobljem, sa svima oboljelima i s članovima njihovih obitelji te s onima u karantenama i u samoizolaciji. Mi biskupi ćemo Sveti tjedan i vazmeno trodnevlje, duhom sjedinjeni sa svima Vama svećenicima, s Bogu posvećenim osobama i s vjernicima naše Nadbiskupije, slaviti u katedrali u Đakovu, a vi svećenici u svojim župnim crkvama. Kako bismo vjernicima omogućili da se u svojim domovima u molitvi ujedine s nama biskupima i svećenicima, pojedina će liturgijska slavlja prenositi i sredstva društvenoga priopćavanja. 

Slavonska televizija direktno će prenositi sva slavlja iz naše katedrale u Đakovu.

Raspored slavlja je sljedeći: 

Cvjetnica (5. travnja) u 11 sati;

Veliki četvrtak (9. travnja) Missa chrismatis u 9.00 sati i misa Večere Gospodnje u 18 sati;

Veliki Petak (10. travnja) Služba Muke Gospodnje u 18 sati;

Velika subota (11. travnja) Vazmeno bdijenje u 20.30 sati;

Uskrs (12. travnja) Misa Vazma u 10.30.

Svi zainteresirani mediji (TV i radio postaje) mogu besplatno od Slavonske televizije preuzeti snimak te istodobno direktno prenositi sva navedena slavlja. Sva će se slavlja u svim crkvama odvijati u fizičkoj odsutnosti Božjega naroda, izbjegavajući također i svećeničke koncelebracije, osim onih manjih koje se mogu ostvariti u okviru propisanih mjera zdravstvene zaštite. Kako bi se ipak osigurao minimum izražajnosti i dostojanstva liturgijskih slavlja, u slavlju uz celebranta mogu, poštujući navedene mjere zdravstvene zaštite, sudjelovati i ministrant, lektor, orguljaš i/li pjevač te eventualno osoba koja omogućuje direktan prijenos liturgijskog slavlja. Svaki župnik neka liturgiju slavi u svojoj župnoj crkvi. Crkve neka budu, osim za vrijeme liturgijskih slavlja, otvorene vjernicima za osobnu molitvu (poštujući pritom također propisane mjere zdravstvene zaštite). Neka se u crkvama ne organiziraju ispovijed, molitve križnog puta, euharistijska klanjanja, zajedničko moljenje krunice, klanjanje križu, straža i molitva kod „Božjeg groba“ niti druge zajedničke pobožnosti. Na stranicama Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral (HILP) pronaći ćete građu za „obiteljsku liturgiju“ za navedene dane. Molimo da na nadbiskupijskim i vašim župnim mrežnim stranicama budu preuzeta navedena obiteljska molitvena slavlja ili da barem, uz poticaj obiteljima i svim župljanima na korištenje, budu naznačene adrese na kojima se ta građa može naći. Ponudite im ju i u tiskanim župnim listićima te na druge prikladne načine. Vazmeno je trodnevlje kruna i središte čitave liturgijske godine. Tim više što vi vjernici ne možete sudjelovati u slavljima vazmenoga trodnevlja, pozivamo vas da se u svojim domovima, kao obitelj ili pojedinci, okupite na molitvu križnoga puta u dane Velikoga tjedna, Getsemanske ure na Veliki četvrtak uvečer, te u klanjanju pred križem u svome obiteljskome domu na Veliki petak i subotu. Molimo da na mrežnim stranicama, uz tekstove za obiteljska molitvena slavlja, budu odmah vidljive i lako dostupne i kateheze namijenjene roditeljima za obiteljsku katehezu, za djecu i mlade u njihovoj on-line pripravi na sakramente te druga prigodna katehetska građa. 

3. Veliki petak: Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha, kajanja, posta i pokore Veliki je petak dan duhovnog sjedinjenja nas kršćana s Kristom Gospodinom u njegovoj muci i smrti na križu „radi nas ljudi i radi našega spasenja.“ Određen je i kao dan zapovijedanoga posta za sve vjernike. Ovime određujem da Veliki petak ove godine bude i naš Nadbiskupijski dan molitve za oproštenje grijeha; dan kajanja, posta pokore i molitve za obraćenje te za ozdravljenje svih zaraženih virusom Covid-19 i za što skoriji prestanak aktualne pandemije u čitavome svijetu. Sve svećenike, redovnike i redovnice te sve vjernike pozivam da ovogodišnji Veliki petak bude još snažnije proživljen kao dan našega kajanja za vlastite grijehe i za sve grijehe čitavoga svijeta, po kojima mi ljudi u svojoj samodostatnosti odbacujemo Boga, sebe same i svoje sebične ciljeve postavljamo kao jedini i isključivi kriterij dobra i zla, lomimo i svoj odnos s drugim ljudima te i čitav stvoreni svijet zakidamo za njegov odnos sa Stvoriteljem, zagađujemo ga svojim grijesima te ga svodimo na robu u službi vlastitih interesa. Pretvorimo ga u dan naše intenzivne molitve, posta i pokore za obraćenje nas samih i cijeloga svijeta. Sve zdrave osobe, od punoljetne dobi do 65. godine života, pozivam i na jedan osobit znak i žrtvu, tj. sve koji su to voljni učiniti pozivam toga dana na strogi post, samo o kruhu i vodi. Pozivam na sabranost, na ispit savjesti, na kajanje i na pokoru za oproštenje vlastitih grijeha. Istodobno pozivam na molitveno sjedinjenje s Kristom patnikom i sa svima zahvaćenima korona virusom, na molitvu za zdravlje i snagu medicinskog osoblja te svih onih koji u svojoj službi za naše dobro sebe izlažu opasnosti i pogibli. Crkvena nam zapovijed nalaže: „Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.“ Budući da ove godine u korizmenom vremenu nije bilo moguće organizirati ispovijedi te da najveći dio vjernika nije u mogućnosti pristupiti sakramentu pomirenja, podsjećam i sve pozivam, a svećenike potičem da kroz svoju komunikaciju vjernike potiču, da u aktualnoj nemogućnosti da prime sakramentalno odrješenje, iskoriste mogućnost  postizanja oproštenja grijeha, kako nas poučava Katekizam Katoličke Crkve (usp. br. 1452), uz sljedeće uvjete: a. savršeno kajanje, koje proizlazi iz ljubavi prema Bogu, koji je naše najveće dobro; b. iskreno traženje oproštenja svojih grijeha, u bilo kojem obliku, u kojemu ga je pojedini vjernik sposoban izraziti; c. čvrsta odluka da će, čim po okončanju pandemije bude moguće, pristupiti sakramentu pomirenja. 

4. Odredbe o liturgijskim slavljima

Misa Muke Gospodnje na Cvjetnicu. Spomen Gospodinova ulaska u Jeruzalem neka se slavi unutar crkvenog zdanja, koristeći treći oblik predviđen Rimskim misalom. Missa chrismatis. Svećenike pozivamo da zbog nemogućnosti nazočnosti i osobnog sudjelovanja, prate prijenos Mise posvete ulja iz katedrale u Đakovu na Veliki četvrtak s početkom u 9 sati. Kad to bude moguće, okupit ćemo se kao prezbiterij u katedrali na zajedničko zahvalno euharistijsko slavlje, obnovit ćemo u zajedništvu s braćom svoja svećenička obećanja i obilježiti svoje svećeničke jubileje, ponijeti sv. ulja te ih unijeti u župne crkve i predstaviti ih svojim župnim zajednicama da u njima budu plodni sakramentalni znakovi našega spasenja u Kristu. Misa Večere Gospodnje. U katedrali i u župama te u samostanima gdje stanuju dva ili više svećenika, ukoliko je moguće ostvariti sve propisane mjere zdravstvene zaštite (o kojima skrbi župnik ili predstojnik samostana), svećenici mogu koncelebrirati u Misi večere Gospodnje. Izostavljaju se pranje nogu te procesija na kraju slavlja, a Svetootajstvo se pohranjuje u Svetohranište. Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata iznimno ove godine dopušta da Misu Večere Gospodnje svećenik može slaviti i potpun sam. 

Služba Muke Gospodnje. U obredima Muke Gospodnje neka se, u skladu s odlukom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, u sveopću molitvu (kao pretposljednja po redu) uključi i posebna (ovdje priložena ili neka druga pripravljena) molitva za bolesne, umrle i one koje obuzima osjećaj beznađa. Molimo za sve koji su diljem svijeta pogođeni zaraznom bolešću, da ih Bog i Gospodin naš pridigne darom svoje blizine, a pokojne privede u zajedništvo svojih blaženih. Molitva u šutnji. Zatim svećenik: Svemogući vječni Bože, tebi nitko nije tuđ, tvome srcu nitko nije dalek. Učini kraj bolesti i prijetnji koja nas je snašla, ozdravi bolesne i ojačaj one koji ih dvore. K sebi primi umrle, ohrabri one koje obuzima beznađe i sve nas ispuni duhom pouzdanja, solidarnosti i ljubavi. Po Kristu Gospodinu našem. Čin klanjanja križu poljupcem, ove je godine pridržan samo predsjedatelju liturgije.

Vazmeno bdijenje. U skladu s navedenim odredbama Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Vazmeno bdijenje se, osim u katedrali, može slaviti još samo u župnim crkvama (no ne i u samostanskim crkvama koje nisu i župne crkve). Na početku Vazmenoga bdijenja, u Službi svjetla, izostavljaju se blagoslov ognja i procesija s uskrsnom svijećom. U svetištu crkve se pripravi i upali uskrsna svijeća, te se potom izvodi Hvalospjev. Podjela sakramenata katekumenima se odgađa te se u Krsnoj službi zadržava samo obnova krsnih obećanja. Svećenici i Bogu posvećene osobe koje ne mogu sudjelovati u Vazmenom bdijenju neka iz Časoslova mole Službu čitanja svetkovine Uskrsa.

Uskrs. Rekosmo da crkvena zapovijed nalaže: „Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.“ Suosjećam s vama, draga braćo i sestre, koji biste o Uskrsu žarko željeli pristupiti euharistijskom stolu, ali vam to ove godine, nažalost, nije moguće. Pozivam Vas i potičem da, tim žarče, zajedno s Marijom Magdalenom, koja traži Isusa, očitujete svoju ljubav prema njemu. Zazovite ga i pozovite k sebi, da vas pohodi i da se nastani u vašem srcu; da pohodi vaš dom i vašu obitelj. Stvorite raspoloženje za primanje duhovne sv. pričesti, osobito dok ćete preko sredstava društvenog priopćavanja pratiti prijenos Mise Večere Gospodnje i uskrsno euharistijsko slavlje. Predlažem da uskrsnih dana čitate izvješće o susretu dvojice učenika s Uskrslim na putu u Emaus, koji su – dok im je on tumačio Pisma – osjetili kako im „gore srca“, jer ćete ga gorućeg srca još usrdnije pozivati „da ostane s vama“, još žarče željeti „sjesti s njime za stol“ te ga, duhovnom snagom vjere, još snažnije prepoznati „u lomljenju kruha“.

Uskrsno obiteljsko molitveno slavlje i blagoslov jela. Na temelju krsnog sjedinjenja s raspetim i uskrslim Kristom, svaki je kršćanin po krsnoj milosti postao istodobno i dionik njegove svećeničke, proročke i kraljevske službe. U obiteljima to na osobit način, i po sakramentu ženidbe, pripada supružnicima i roditeljima. U euharistijskom predslovlju ispovijedamo i molimo „rod smo izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk“ Budući da smo ove smo godine lišeni sudjelovanja u uskrsnom euharistijskom slavlju te uskrsne sv. pričesti, tim veću ulogu u ovogodišnjem slavlju Uskrsa imaju naše obitelji, koje su male kućne Crkve, te krsni svećenici i „kućna liturgija“, odnosno obiteljsko molitveno zajedništvo i s Kristom uskrslim. A u našem je narodu, kao svojevrsni nastavak euharistijskog zajedništva s uskrslim Gospodinom, veoma snažna tradicija uskrsnog blagoslova jela u crkvi i svojevrsne „obiteljske liturgije“, koja se sastoji u zajedničkoj obiteljskoj molitvi i blagovanju blagoslovljene hrane. Budući da ove godine nećemo moći jela za blagoslov nositi, kako je to uobičajeno, u crkve da ih ondje blagoslove naši svećenici, pozivam i potičem sve obitelji da se na svetkovinu Uskrsa okupe oko obiteljskoga uskrsnoga stola. Kod prvoga, jutarnjeg blagovanja, neka svi zazovu blagoslov na hranu koju o Uskrsu uobičajeno nose na blagoslov, povezujući u molitvi posebno s članovima svoje župne zajednice. Vrijedno je da to u obiteljima učine supružnici, odnosno roditelji. Neka i ta „kućna liturgija“ bude izričaj uskrsne radosti i zajedništva s Kristom uskrslim i međusobno, te izraz želje za sakramentalnim sjedinjenjem s njime u sv. pričesti. Uz pročitani tekst uskrsnoga evanđelja i Molitvu Gospodnju, te, ako je moguće uskrsnu pjesmu, izreknu molitvu: Gospodine Isuse Kriste, ti svojom smrću i uskrsnućem obnavljaš sav svijet. Uskrsnuvši od mrtvih, ukazao si se učenicima u lomljenu kruha, Molimo te, blagoslovi hranu što smo je pripravili i daruj nam zahvalna srca. Nauči nas da tebe kao gosta primamo u svojoj braći i sestrama. Primi nas jednoć kao sustolnike u svome kraljevstvu. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen. Prigodni tekstovi moći će se naći na našim mrežnim stranicama, zajedno s molitvenom građom koju u ovo izvanredno vrijeme pod naslovom „Molitveno slavlje Dana Gospodnjega u obitelji“ pripravlja Hrvatski institut za liturgijski pastoral. 

Sakramenti kršćanske inicijacije. Podjela sakramenata kršćanske inicijacije, koja je bila predviđena za uskrsno bdjenje, za sada je odgođena. Jednako tako izvan snage stavljamo ranije objavljeni raspored krizmenih slavlja po župama na području naše Nadbiskupije. No, župnici ne trebaju ponovno prijavljivati krizmeno slavlje u svojoj župi, nego će Nadbiskupski ordinarijat pratiti daljnji razvoj situacije te će, na vrijeme napraviti i svim ranije prijavljenim župama dostaviti nove termine i novi raspored krizmenih slavlja na nadbiskupijskoj razini. Nadamo se da ćemo krizme moći slaviti, ako ne prije, od druge polovine rujna do konca studenoga ove godine. Sve župne katehete, stoga, molimo da i u ovim okolnostima, koristeći sredstva društvene komunikacije, budu u kontaktu s kandidatima za sakramente te da organiziraju pripravu i župnu katehezu na najbolji mogući način. 

Dragi svećenici, draga braćo i sestre! Naša sadašnja kriza koja dolazio od opasnosti zaraze od bolesti Covid-19 vjerujemo da će proći. Sjetimo se, stoga, da ova kriza nosi i poziv našim župnim i svim crkvenim zajednicama „da postavimo nova pravila i nađemo nove oblike odgovornog zauzimanja, oslanjajući se pritom na pozitivna iskustva, a odbacujući negativna. Na taj način vrijeme krize postaje prigodom za razlučivanje. S tim temeljnim stajalištem, koje je stajalište pouzdanja, a ne očajanja, dolikuje da se suočimo s teškoćama sadašnjega časa“ (usp. Benedikt XVI., Caritas in veritate, br. 21). Takav je stav utkan u temelje uskrsne poruke o novosti života u Kristu. Zato s nadom gledamo na budućnost, i na radost blagdana kad ćemo opet moći pohititi u naše crkve, „dvorane posljednje večere“ i u naše Emause sjesti „za stol s Kristom“ te se ondje i po sv. pričesti sakramentalno sjediniti s njime. Moleći da vas obasja Božja ljubav, za nas prikazana na drvu Kristova križa i proslavljena u njegovu uskrsnuću, svima pozdrav i blagoslov u Gospodinu! Đuro Hranić, nadbiskup

Pomolimo se! Djela naša milošću svojom priteci i pomoću prati da svaka naša molitva i radnja s Tobom vazda počinje i započeta da se s Tobom dovrši. Primi i usliši naše molitvene vapaje. Daj nam svoj mir kako bi srca naša bila poslušna Tvojim zapovijedima i smirena u Tvojoj zaštiti. Užezi u nama oganj Duha Svetoga da Ti čistim tijelom služimo i neokaljanim srcem omilimo. Zahvaljujemo Ti za Tvoju i našu majku, Blaženu Djevicu Mariju koja pomaže svojoj djeci u nevoljama kako bi opet zadobili zdravlje. Po njezinu zagovoru oslobodi nas ove pandemijske nevolje, kao i od svakog moralnog nereda i zastranjenja. Neka ona svojom majčinskom brigom prati i štiti sve ljude i narode od opasne zaraze koronavirusa. Neka ozdravi bolesne i blagoslivlja sve one koji njima pomažu.

Spasitelju, Isuse Kriste, u svojoj blagoj providnosti i očinskoj mudrosti postavio si svetoga Roka moćnim zaštitnikom protiv zaraznih bolesti i po njemu uvijek dijelio obilje blagoslova ljudima u bolesti i tjeskobi. Pošalji ga u ovom času kad nam je zdravlje ugroženo da nas štiti i za nas moli, kako bismo bili dostojni Tvojih obećanja. Ne dopusti, Gospodine, da se oslanjamo samo na svoje umijeće i znanje, već da se pouzdajemo u tvoju pomoć i veliko milosrđe. Udijeli nam zdravlje duše i tijela kako bismo trajno mogli iskazivati Tebi slavu i hvalu. A svi za koje molimo, žive ili mrtve, neka po zagovoru Tvojih svetih miljenika milostivo dobiju oproštenje svojih grijeha i zasluže stići u vječni život u nebu. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

KALENDAR

Četvrtak, 2. travnja:      Obljetnica smrti pape svetog Ivana Pavla II (2005.).

Petak, 3. travnja:          Prvi petak – častimo Srce Isusovo.

Subota, 4. travnja:        Prva subota – molimo za svećenička i redovnička zvanja.

Nedjelja, 5. travnja:      Cvjetnica – Nedjelja muke Gospodnje.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Danas, 29. ožujka, na 5. korizmenu nedjelju, naš nadbiskup Đuro Hranić, predvodit će euharistijsko slavlje u đakovačkoj katedrali s početkom u 11 sati. Svetu misu koja će se slaviti u posebnim okolnostima izravno će prenositi Televizija Slavonije i Baranje (STV). Druge televizijske kuće koje u svom programu žele prenositi ovo misno slavlje, za prijenos signala mogu se obratiti STV-u, a preuzeti će ga i Hrvatski katolički radio.

KATEDRALA JE OTVORENA

Katedrala je svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati.

ODGOĐEN SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI

Zagrebačka nadbiskupija, kao organizator jedanaestog Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) priopćuje odluku Hrvatske biskupske konferencije da je SHKM koji je trebao biti održan 9. i 10. svibnja u Zagrebu za sada odgođen. Novi termin Susreta nije predviđen u 2020. godini.

Zagrebačka nadbiskupija zahvaljuje Središnjem odboru SHKM-a, Organizacijskom odboru SHKM-a, svećenicima, župnim zajednicama, obiteljima koje su velikodušno pokazali spremnost da otvore vrata svojih domova mladima, kao i volonterima, Gradu Zagrebu i svima drugima koji su dosad radili na organizaciji Susreta, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

“Vjerujemo da učinjeno dobro neće biti izgubljeno, već sjeme posijano za budućnost. Uvjereni smo da će ovo vrijeme kušnje koje kao narod zajedno sa cijelim svijetom živimo, a koje je dodatno otežano potresom koji je u nedjelju 22. ožujka pogodio Grad Zagreb i okolicu, ojačati snagu vjere u Božju prisutnost i svjedočanstvo djelatne kršćanske ljubavi i solidarnosti u našim župnim zajednicama a naročito u životima naših mladih”, ističu iz Zagrebačke nadbiskupije.

VOLONTERI

Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije obratio se Caritasovim volonterima s pismom i uputama za djelovanje u ovim kriznim vremenima pandemije te je ujedno prenio upute Hrvatskog Crvenog križa za siguran način obilaska starijih i nemoćnih osoba. Pismo donosimo u cijelosti:

Dragi Caritasovi volonteri!

Gotovo u svim župama naše Nadbiskupije postoje karitativni odbori čija je uloga pratiti socijalne i društvene prilike na području vlastite župe. Nalazimo se u pandemiji coronavirusa koji je najveća prijetnja starijim i kronično bolesnim osobama, ali to ne znači da pandemija virusa nije prijetnja i drugim populacijama. Ova situacija nas poziva na podizanje svijesti solidarnosti i ljubavi prema potrebnima i najugroženijima u našoj sredini. Uskraćeni su nam redoviti i zajednički oblici karitativnog djelovanja, uskraćeni su liturgijski obredi i drugi oblici vjerničkog djelovanja, uskraćen je redoviti način života, uskraćena nam je korizmena duhovna obnova, i sve to radi naše sigurnosti i sigurnosti ljudi oko nas.

Usprkos tomu, kao karitativni odbor pri župnoj zajednici i kao Caritasovi volonteri, vođeni ljubavlju prema bližnjemu, pozvani ste pomagati drugima i na najmanje načine. Nije nam ipak sve uskraćeno! Svatko od nas može procijeniti na koji način može karitativno djelovati u vlastitoj župi i sredini, i zajedno sa Isusom postaviti pitanje: „Što hoćeš da ti učinim?“ (Lk 18, 41).

U vašoj sredini zasigurno postoje osobe koje su starije životne dobi, bolesne i usamljene, kojima je potreban neki oblik pomoći. Gospodin Isus je prolazio ulicama gradova i sela; vidio je ljude u potrebi, njima navraćao u kuću, upućivao ih na ono što moraju činiti, pružao im utjehu, ohrabrivao ih, hranio ih čudesnom hranom, liječio ih, davao nadu u bolji i novi život.  

Caritas Đakovačko-osječke nadbiskupije poziva vas kao svoje prve suradnike i volontere da se odazovete na pomaganje drugima u ovoj kriznoj situaciji u okvirima vaših materijalnih i emotivnih mogućnosti. A potrebno je:

  • pridržavati se uputa koje smo dobili od civilnih institucija;
  • pridržavati se uputa koje smo dobili od hrvatskih biskupa;
  • komunicirati i surađivati sa svojim župnicima u skladu s propisima;
  • uočiti u vlastitoj sredini osobe kojima je potrebna vaša pomoć;
  • pomoći u osnovnim životnim potrebama: dostava namirnica, dostava obroka, kupovina lijekova, savjetovanje o ponašanju i kretanju u ovoj situaciji, učiniti poziv prema najpotrebnijima kao znak interesa, podrške i kršćanske solidarnosti, pozvati službene brojeve (113!) za pomoć drugima kada je potrebno…
  • surađivati sa već postojećim humanitarnim udrugama, skupinama ljudi i pojedincima koji već djeluju u vašoj župi;
  • biti na raspolaganju Caritasu koliko vam dopuštaju vaše mogućnosti;
  • angažirati i druge osobe u vašoj župi;
  • sačuvati svoje zdravlje i zdravlje drugih.
  • ponuditi molitvenu podršku; službena molitva u ovoj virusom zaraženoj situaciji, osobna molitva, ‘lanac molitve’, čitanje i razmatranje sv. Pisma…

Ukoliko Vi pripadate rizičnoj skupini stanovništva, a to je: životna dob 60+, kronični bolesnici… molimo Vas da se ne izlažete opasnosti od zaraze, već činite ono što možete iz svojih domova, molite i eventualno usmeno kontaktirajte slabe i nemoćne. S korizmenog puta, na putu prema Uskrsu, svojim mirom i blagoslovom neka Gospodin nagradi sva naša nastojanja oko iskazivanja kršćanske ljubavi i solidarnosti prema čovjeku u potrebi!

SVAKODNEVNI PRIJENOS MISNIH SLAVLJA

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA prenosi svakodnevna misna slavlja iz crkve Tijela Kristova u Sopotu na HTV 3 i na HR3 od 18 sati.

LAUDATO TV misna slavlja prenosi svakoga dana u 7 i 18:30 iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu, a HRVATSKI KATOLIČKI RADIO svakoga dana u 7 sati također prenosi misno slavlje iz Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

RADIO MARIJA od ponedjeljka do subote prenosi misno slavlje u 7 sati iz svoga studija, a sa svojim nakanama slušatelji se mogu priključiti u molitvu vjernika na telefon (01) 23 27 777. Misu u 12 sati prenosi iz Kapelice HKS-a, Hrvatsko katoličko sveučilište (Universitas Studiorum Catholica Croatica).

BRAČNA I OBITELJSKA SAVJETOVALIŠTA

Djelatnici Bračnih i obiteljskih savjetovališta te Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja Đakovačko-osječke nadbiskupije obavještavaju korisnike kojima je potrebna psihološka i duhovna pomoć i podrška, da im se mogu obratiti putem telefona jer pružaju mogućnost savjetovanja radnim danom od 8:00 do 12:00 sati na sljedećim brojevima:

Osijek – 031/253 916, 031/253 917, 031/253 948

Slavonski Brod – 035/416 116, 035/411 420

Možete nam i pisati putem e- maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ; Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

S obzirom na novonastale okolnosti zbog koronavirusa (COVID-19) Bračna i obiteljska savjetovalište te Savjetovalište za žrtve obiteljskoga nasilja Đakovačko-osječke nadbiskupije obustavljaju radionice i predavanja do daljnjega kao i primanje klijenata putem osobnih kontakata, sve dok ne ostvare uvjeti za rad bez opasnosti od oboljenja i zaraze. U međuvremenu, za više informacija pratite našu Facebook stranicu: Bračno i obiteljsko savjetovalište  ili  web stranicu Đakovačko-osječke nadbiskupije  http://djos.hr/.

VELIKA MOLITVENA DEVETNICA „HRVATSKA MOLI ZA ŽIVOT“

U povodu 25. obljetnice enciklike »Evanđelje života« svetoga pape Ivana Pavla II. Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj predlaže Veliku molitvenu devetnicu »Hrvatska moli za život« svakog 25. dana u mjesecu od ožujka do prosinca 2020. Opća je nakana devetnice da hrvatski narod svjedoči evanđelje života poštujući, braneći i ljubeći svaki ljudski život i služeći mu konkretnim molitvenim i djelatnim zauzimanjem (usp. Evanđelje života, 5). Ta je nakana aktualna i u kontekstu pandemije koronavirusom koja osobito ugrožava živote starijih osoba. Priređeni materijal za devetnicu dostupan je na na mrežnim stranicama Ureda HBK za život i obitelj. U danim okolnostima, na provođenje ove devetnice ponajprije se potiču obitelji, koje su kao 'domaće Crkve' pozvane na intenzivniju molitvu u ovom kriznom vremenu. Uvod u devetnicu bit će euharistijsko klanjanje, koje će na uočnicu svetkovine Navještenja Gospodinova, u utorak, 24. ožujka, s početkom u 20 sati, u dubrovačkoj katedrali predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić, predsjednik Vijeća HBK-a za život i obitelj. Prijenos uživo euharistijskog klanjanja moći će se pratiti na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije i na osobnom Facebook profilu biskupa Mate Uzinića, a prenosit će ga i Laudato televizija. IKA

POTRES U ZAGREBU

Centar grada Zagreba 22. ožujka 2020. je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Nakon toga uslijedila su još dva manja potresa jačina 5,1 i 3,7 stupnjeva po Richteru. Središte potresa bilo je u okolici Markuševca, a slabija podrhtavanja tla osjećaju se i dalje. Jedna 15 godišnja djevojka je nastradala, više osoba je zadobilo ozljede Hrvatska vojska, vatrogasci i civilna zaštita pomažu stanovnicima centra, a u suradnji Ureda za hitne situacije grada Zagreba i HCK organizirana je podjela toplog obroka na Zrinjevcu...

Zbog hladnijeg vremena i savjeta Nacionalnog stožera da se građani ne vraćaju u zgrade dok građevinska inspekcija ne odobri povratak u stambene objekte i dalje se upozorava građane da se prikladno obuku te da u svakom trenutku poštuju odredbe o socijalnoj distanciranosti zbog prijetnje od zaraze COVID-om 19. Materijalna šteta se procjenjuje. Stradao je vrh Zagrebačke katedrale koji je oštetio i Nadbiskupski dvor u Zagrebu, zatim samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu, isusovačka crkva u Palmotićevoj, svetište i crkva u Remetama, crkva u Čučerju. Hrvatski Caritas poziva sve građane koji žele pomoći da to učine uplatom na račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ, IBAN: HR0523400091100080340, poziv na broj 223, svrha uplate: potres 2020. Za uplate iz inozemstva SWIFT/BIC: PBZGHR2X.

KALENDAR

Utorak, 24. ožujka:             Obljetnica biskupskog ređenja nadbiskupa Marina Srakića (1990.)

Srijeda, 25. ožujka:            Navještenje Gospodinovo – Blagovijest.

SVETE MISE I SLAVLJE SAKRAMENATA

Poštujući odredbe Stožera civilne zaštite RH i HBK u vezi sa sprječavanjem širenja COVID-19 do daljnjeg nema slavlja svetih misa s narodom u katedrali. Župni ured je zatvoren, a za hitne slučajeve nas možete dobiti na telefon 802 300. Vlč. Dominik, župni vikar i vlč. Tomislav, župnik ćemo svakodnevno slavoviti svete mise na Vaše nakane koje su upisane za određeni datum. Prenosimo odredbe naših biskupa: Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.

  1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. 
  1. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.  
  1. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.  
  1. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.  
  1. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja. 
  1. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.  
  1. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera. 
  1. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija. 
  1. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. 
  1. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. 
  1. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti  s posjetiteljima izvana. 
Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama. 
Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).
Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.
Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.

PRIJENOST SVETE MISE IZ KATEDRALE

Danas, 22. ožujka, naš nadbiskup Đuro Hranić, u ovim posebnim okolnostima, predvodit će u 11 sati u katedrali euharistijsko slavlje koje će prenositi Slavonska i Slavonskobrodska televizija. 

DEŽURSTVO U KATEDRALI I POMOĆ POTREBITIMA

Dragi župljani, iako je Nacionalni stožer civilne zaštite donio zabranu vjerskog okupljanja, katedrala će biti svaki dan otvorena od 9 do 12, te od 15 do 18 sati. U tom vremenu dok je katedrala otvorena, po jedna osoba bi trebala dežurati u katedrali, da prati pridržavaju li se posjetitelji uputa naših biskupa o okupljanjima u crkvi (najviše do 10 osoba isto vrijeme). To vrijeme će iskoristiti  za molitvu, čitanje Svetog pisma, razmatranje ili slično. Puno je nakana i potreba. Osim što su nam potrebni volonteri za dežuranje u katedrali, kao župa želimo organizirati pomoć starim i bolesnim osobama kojima nema tko otići u trgovinu ili trebaju neku drugu pomoć. Pojačajmo djela ljubavi prema onima najranjivijima koji su najneotporniji na ovaj virus, koji su pozvani ostati u svojim kućama. Ne dopustimo da u svojim domovima ostanu osamljeni, da se osjete zaboravljeni i odbačeni. Pozivamo posebno mlade, volontere, da im donose ono što im je potrebno za svagdanji život. Za jednu ili drugu službu možete se javiti župniku sms porukom na broj 098631063 ili e-mailom:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . U isto vrijeme, prijavite ako znate koga da je u potrebi. Za to vrijeme se trebamo držati svih propisa Stožera civilne zaštite RH.

PROJEKT CARITASA 75 ZA 1

Caritas nastavlja s projektom „75 za 1“ te prikuplja novčana sredstva zakladu „Dr. Nikola Dogan“ koja stipendira učenike i studente slabijeg imovnog stanja s područja naše Nadbiskupije. Tražimo kroz ožujak 75 obitelji ili pojedinaca koji žele darovati 20 kuna i tako pomoći jednom učeniku ili studentu. Moguće je dati veći ili manji iznos od 20 kn.

MARIJA MAJKA ŽIVOTA

Početkom ožujka smo od p. Marka Glogovića dobili kip Marija Majka života (Marija koja u utrobi nosi Život). Taj kip, bijeli križ smo postavili i blagoslovili u crkvi Svih svetih. Želimo da to bude mjesto molitve za sve majke i očeve koji su imali izabrani ili spontani pobačaj, te mjesto molitve za one roditelje koji nemaju, a žele djecu.

PORUKA NADBISKUPA ĐURE HRANIĆA

Zamoljen od pojedinih lokalnih medija da se u svjetlu odredbi biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sprječavanja širenja bolesti COVID-19 (koronavirusa) obrati vjernicima Đakovačko-osječke nadbiskupije, nadbiskup Đuro Hranić uputio je sljedeću poruku:

„Mi kršćani čvrsto vjerujemo u Božju providnost, da Bog svojom ljubavlju prati naše živote, da je on Bog s nama: u našim radostima, u opasnosti i poteškoćama, u svakom trenutku našega života. Pozivam Vas, sva draga braćo i sestre, draga braćo svećenici, redovnici i redovnice ponajprije na mir srca. Neka ovo vrijeme širenja korona virusa, za nas sve bude vrijeme produbljenja naše osobne i zajedničke vjere da smo Gospodinovi, u njegovim rukama, da njemu pripadamo i da k njemu idemo (usp. Rim 8,34-38; Ef 2,14). Mi smo stvorenja njegove ljubavi!

U ime odgovornosti za zdravlje i živote ljudi, u ime ljubavi prema bližnjima, poštujući odredbe i preporuke stručnih službi, mi hrvatski biskupi morali smo donijeti bolne i teške odluke. Pri donošenju tako teških odluka bili smo vođeni ljubavlju prema bližnjima te odgovornošću jednih za druge, a pri tom smo poštovali smjernice mjerodavnih državnih službi.

Pozivam vas sve da budemo međusobno povezani u duhu, da u molitvi nosimo jedni druge i članove naših zajednica. Istodobno molimo Duha mudrosti i straha Božjega za one koji vode stručne službe, za sve nositelje vlasti koji snagom povjerenja kojega smo im poklonili na izborima vode javne poslove naših lokalnih sredina i naše zemlje, za sve one koji skrbe za opće dobro, koji rade u različitim službama služeći nama građanima, osobito za snagu zdravstvenim djelatnicima i svima koji su u službi bolesnika; za oslobođenje svih ljudi od trpljenja i kušnji; za nadu u pobjedu života te za život vječni svih preminulih.

Snaženje ozračja vjere u pobjedu dobra i u oslobođenje od zla, molitveno ozračje, kršćanska nada, solidarnost i zauzeta ljubav prema bližnjima su naš specifičan kršćanski doprinos u danima kušnje i straha, koji čovjeka zatvaraju pred Bogom i pred drugim ljudima. Mi kršćani vjerujemo u Božju pomoć i u snagu molitve kojima se suočavamo s navedenom i svakom drugom opasnošću. Molitva nas oslobađa od stanja depresije i nemoći; snaži naše povjerenje, predanje i vjerničko pouzdanje u Oca. Ona nas ispunja nutarnjim mirom i daje nam snagu za odgovornost za opće dobro te za slobodu služenja u ljubavi.

U ovoj izvanrednoj situaciji vrijede odredbe Katekizma (br. 2183) i Zakonika kanonskog prava (kan. 1248 § 2), prema kojima se onima, koji zbog važnih razloga nisu u mogućnosti sudjelovati na nedjeljnom euharistijskom slavlju, preporučuje da umjesto toga provedu odgovarajuće vrijeme u molitvi – čitanjem Svetog pisma, moljenjem Časoslova ili drugih molitava – zasebno ili u obitelji.

K tome, naše crkve kao mjesta duhovne okrepe i molitve ipak ostaju otvorene za našu pojedinačnu molitvu i duhovnu sabranost. Pri tom treba poštovati sanitarne mjere zaštite o dezinficiranju i provjetravanju. Svaki će župnik, stoga, samostalno odlučiti o vremenu kada će i koje crkve na području njegove župe biti otvorene, a obavijest o tomu će staviti na mrežne stranice svoje župe i vidno istaknuti na crkvena vrata ili koje drugo prikladno mjesto.

Svećenike pozivam da i dalje slave mise u crkvama ili odgovarajućim kapelama, svjedočeći o tomu, kako nas to uči Katekizam Katoličke Crkve (br. 1343), da je euharistija središte života Crkve. Vjernike potičemo da se iz svojih domova priključe tako slavljenim svetim misama, izražavajući na taj način da se u svakoj misi cijela Crkva sjedinjuje s Kristovom žrtvom (KKC br. 1369).

Vjernicima preporučujemo da pažljivo prate nedjeljne i blagdanske televizijske prijenose misa, a i mi ćemo omogućiti praćenje uživo određenih molitvenih slavlja iz naše katedrale.

Molimo da se posjet bolesniku, ispovijed i pričest te bolesničko pomazanje podijele u neodgodivim slučajevima, poštujući odredbe zaštite (dezinfekciju ruku i nošenje maske).”

Na kraju svoga obraćanja nadbiskup je rekao: „Teško je ovo i bolno. Moramo imati povjerenja u mjerodavne službe koje vode brigu o općem dobru i poštovati njihove smjernice. Nadam se da ćemo sačuvati pribranost, vedrinu duha i povjerenje u Gospodina  te da ćemo se  opet radosno okupljati na naša zajednička vjernička i druga slavlja.“                                                               Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit

DUHOVNA PRIČEST

Budući da ovih dana ne možemo biti tjelesno prisutni na svetoj misi, pozvani smo da svetu misu pratimo preko sredstava društvenog priopćavanja, te da se duhovno pričestimo. 

Prije svega potrebno je čvrsto vjerovati u euharistijskoga Isusa, u Njegovu stvarnu nazočnost u posvećenoj hostiji, a iznad svega ljubiti Ga i svim srcem žarko čeznuti za Njim. Ta nas čežnja s Njim sjedinjuje duhovno. Tako misli i sveti Ivan od Križa.

Sveti Alfons Liguori lijepo nas savjetuje kako bismo trebali moliti: „Moj Isuse, čvrsto vjerujem da si nazočan u Presvetom Sakramentu. Ljubim te iznad svega i čeznem postati s Tobom jedno. Budući da Te sada ne mogu primiti u svetoj pričesti, molim Te da dođeš barem na duhovan način u moje srce. … Sada si došao i primam Te u svoj zagrljaj i sjedinjujem se posve s Tobom. Ne dopusti da se ikada odijelim od Tebe.“

Duhovnu svetu pričest možemo primiti koliko god puta želimo i u bilo koje doba dana.

U životopisu svete Katarine Sijenske čitamo kako joj je Isus u jednom viđenju pokazao koliko mu je draga duhovna pričest.

Svetica je mislila da duhovna pričest u usporedbi sa sakramentalnom nema nikakvu vrijednost. Isus joj se ukazao s dva kaleža u rukama i rekao: „U ovaj zlatni kalež stavljam sve tvoje sakramentalne pričesti; u srebrni kalež stavljam sve tvoje duhovne pričesti. Oba ova kaleža vrlo su mi draga.“

Svetoj Margareti Mariji Alacoque, koja je vrlo ustrajno i žarko čeznula za Isusom u svetohraništu, Isus je jednom rekao: „Želja jedne duše da me primi toliko mi je mila da joj uvijek dođem kad me ona s velikom čežnjom pozove.“ Zbog toga su sveci voljeli i cijenili duhovnu pričest. Oni su željeli „s Ljubljenim uvijek biti jedno“. Isus je sam rekao: „Ostanite u meni i ja ću ostati u vama!“ (Iv 15,

Duhovna sveta pričest pomaže nam da ostanemo s Isusom sjedinjeni i ako se možda nalazimo daleko od Njegova boravišta.
Ne postoji drugo sredstvo koje bi moglo utažiti čežnju svetaca za Isusom. Psalmist će reći: „Kao što košuta žudi za izvor-vodom, tako duša moja čezne, Bože, za tobom.“ (Ps 42, 1)

„O moj ljubljeni zaručniče“, uzvikuje sveta Katarina Genovska, „toliko čeznem za tom radosti da budem s Tobom. Čak pomislim, kada bih i umrla, kako bih trebala uskrsnuti da bih te mogla primiti u svetoj pričesti.“

Sveta Agata od Križa tako je snažno osjećala čežnju da uvijek bude sjedinjena s euharistijskim Isusom da je rekla: „Da me moj ispovjednik nije naučio duhovno se pričestiti, ne bih mogla živjeti.“

Tijekom dana dobro je sjetiti se savjeta koji je sveti Pio dao svojoj duhovnoj kćeri: „Ako tijekom dana ne možeš drukčije, pozovi Isusa, i usred svih poslova koje obavljaš, pozovi ga gorućom dušom i On će doći. Snagom svoje milosti i ljubavi uvijek će ostati s tobom. U duhu otiđi do svetohraništa, ako ne možeš fizički, i daj tamo oduška svojoj čežnji i primi svoga dragog Isusa u zagrljaj. To je bolje, no da si ga primila u svetoj euharistiji.“

Iskoristimo taj veliki milosni dar, napose u vremenu kušnje ili napuštenosti. Što imamo vrjednijega od sjedinjenja s Isusom u duhovnoj pričesti? Ova sveta vježba može naše dane ispuniti ljubavlju; stavlja nas u nježan Isusov zagrljaj onoliko puta koliko mi to želimo, a može nas dovesti do stalnoga sjedinjenja s Njim.

Sveta Angela Merici nije mogla bez duhovna pričešćivanja. Često se duhovno pričešćivala i druge na to poticala te ovu predivnu vježbu ostavila svojim kćerima kao baštinu.

Zar ne bijaše i život svetoga Franje Saleškoga jedinstven lanac duhovnih pričesti? Nakana mu bijaše da duhovnu svetu pričest prima „barem svako četvrt sata“.

Istu nakanu već od mladosti imao je i sveti Maksimilijan Kolbe, a sluga Božji Andrija Beltramini ostavio nam je u svom dnevniku kratku stranicu koja govori o njegovu načinu života, o neprestanu duhovnomu pričešćivanju i sjedinjenju s euharistijskim Isusom. On piše: „Gdje god se našao, mislim stalno na euharistijskoga Isusa. Želim svoje misli usredotočiti na Isusa u svetohraništu, i ako se noću probudim i gdje god se nalazio, želim se klanjati Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, želim ga zazvati i Njemu sve prikazati.“

Tijekom noći Sveci su dobro znali i osjećali kolika je milost duhovno se sjedinjivati s Isusom. Bili su svjesni da Mu i na taj način iskazuju ljubav. Sveta je Bernardica zamolila jednu sestru da ju, ako prespava, u noći probudi, „jer se željela pričestiti na duhovni način“.

Dok je sveti Rok u Montpellieru izdržavao petogodišnju zatvorsku kaznu jer su mislili da je opasan vagabund, svoj je moleći pogled uvijek usmjeravao prema prozoru. Jednom ga stražar upita: „Zašto stalno gledaš kroz prozor?“ Svetac mu odgovori: „Vidim crkveni toranj.“ Taj mu je toranj bio znamen svetohraništa i njegove ljubavi prema euharistijskom Isusu. A, sveti je arški župnik govorio vjernicima: „Kad ugledate toranj neke crkve, recite: ‘Tamo je Isus jer je tamo svećenik slavio svetu Misu.’“

Učimo i mi od svetaca. Neka nam njihov moćan zagovor pomogne da i naša srca gore onim plamenom žarke ljubavi koja je gorjela u njihovim srcima. Prakticirajmo to i često se duhovno pričešćujmo, posebice u najtežim trenutcima dana. Tada će se i u nama zapaliti plamen ljubavi. Vrlo je utješno što nam govori sveti Leonard iz Porto Maurizija: „Ako se tijekom dana često vježbate u primanju duhovne pričesti, dajem vam mjesec dana i vaše će srce biti u potpunosti promijenjeno.“

Duše koje žarko čeznu za sjedinjenjem s Isusom mogu to ostvarivati i duhovno. Duhovna pričest ne može nadomjestiti sakramentalnu svetu pričest, ali je može nadopuniti.

Molitva kod duhovne pričesti

Isuse moj, vjerujem da si prisutan u Presvetom Sakramentu, ufam se u te, ljubim te nada sve. Iz ove ljubavi kajem se od srca za sve grijehe i obećavam da ću se čuvati svakoga grijeha. Moja duša čezne za tobom, ali ja te ne mogu sada primiti u Presvetom Sakramentu, dođi barem duhovnim načinom u moje srce. (Pomisli da si Isusa doista primio.) Isuse moj, klanjam ti se kao da si u mom srcu stvarno svojim presvetim Tijelom prisutan i sjedinjujem se s tobom. O, ne daj da se ikada od tebe rastavim! Tvoj sveti blagoslov sišao na mene i ostao vazda sa mnom. Amen. Bitno.net

Jednostavno moramo pristupiti Isusu s iskrenom i poniznom željom da Ga slijedimo u vjeri i milosrđu. 

Molitva #1

Moj Isuse,
vjerujem da si prisutan u Presvetom Sakramentu.
Volim Te više od svega
i želim Te primiti u svoju dušu.
Budući da Te ne mogu primiti u sakramentu,
uđi u moje srce barem duhovno.
Prihvaćam Te kao da si već zaista tu
i ujedini me s Tobom.
Ne dopusti da se ikad odijelim od Tebe. Amen

Molitva #2

O moj Isuse, gledam Te u svetom tabernakulu
gdje skriven prebivaš da bi me ljubio.
Volim Te, o moj Bože.
Ne mogu Te primiti u svetoj pričesti.
Ipak, pohodi me u svojoj milosti.
Uđi u moje srce duhovno. Očisti ga. Posveti ga.
Učini ga po srcu svome. Amen
Gospodine, nisam dostojna da uniđeš pod krov moj,
nego samo reci Riječ i ozdravit će duša moja.

Molitva #3

Moj Gospodine i Spasitelju!
Iako sam samo grješni sluga, prilazim Ti s povjerenjem
jer si u svojoj dobroti i milosti rekao:
„Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.“
Zbog toga neće prezrjeti ovo skrušeno i ponizno srce.

Iskreno mi je žao što sam Te svojim grijesima uvrijedio
jer Ti si beskrajno dobar.
Ranio sam Tvoje sveto srce nepromišljeno odbijajući Tvoju Svetu volju
i kršeći Tvoje zapovijedi.
No volim Te svim svojim srcem i više od ičega drugoga.
Štujem Tvoju istinsku prisutnost na oltaru.

Osjećam jaku potrebu, dragi Isuse, da Te primim u svetoj pričesti
i budući da ne mogu pristupiti svetom oltaru,
Iskreno Te molim da Ti dođeš k meni barem duhovno
i obnoviš moju dušu svojom slatkom milošću.

Dođi moj Gospodine, moj Bože, moje sve!
Dođi i ne daj da me ikad više od Tebe odijeli grijeh.
Želim biti poput Tebe, pouči me svojim blagoslovljenim putovima.
Pomozi mi svojom milošću da budem pokoran, ponizan, čist i milosrdan
i ispunjen svim vrlinama Tvoga svetoga srca.

O, Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta,
oslobodi me svih mojih rana i grijeha.

U zajedništvu sa svetim Franjom Asiškim molim:
„Neka plamen Tvoje ljubavi obuzme moju dušu
tako da umrem sebi i svijetu za Tvoju ljubav
jer si se udostojao umrijeti na križu u ime ljubavi prema meni!“

Isuse, posvećujem Ti svoje srce svom svojom ljubavlju,
svoju dušu svom svojom snagom i tijelo svim svojim osjetilima.
U jedinstvu s Tobom trudit ću se i trpjeti da ispunim nebesku Božju volju.
Uvijek ću biti svjestan Božje prisutnosti i stremiti savršenstvu.
Blagoslovi me u životu i smrti da Te zauvijek mogu slaviti u raju. Amen

Molitva #4

O Isuse! Ti si nam se predao u svetoj euharistiji
da bi Tvoje Tijelo i Krv bili naše duhovna hrana
po kojoj dobivamo život vječni.
Kad bih bo sada spreman pristupiti svetom oltaru da se ujedinim s Tobom u svetom sakramentu!

Želim svim srcem primiti živi Kruh koji je došao s Neba.
O Gospodine, nisam dostojan da uniđeš pod krov moj
nego samo reci Riječ i ozdravit će duša moja.
Daj da barem osjetim slatki okus duhovne pričesti.

Dođi mi Isuse, moj Bože, moj Gospodine.
Dođi i obnovi moju dušu.
Ojačaj me tako da u jedinstvu s Tobom mogu savršeno ispunjavati Očevu volju.
Ne daj da se ikad od Tebe odijelim grijehom.
Drži me u svojoj ljubavi i milosti.
Nemoj da se udaljim od Tebe varljivim častima i zadovoljstvima svijeta.
Volim Te iznad svega i cijelim svojim srcem.
„Ti si Bog mojega srca i Bog koji je uvijek dio mene.“
Umnoži moju vjeru, ojačaj moju nadu, rasplamsaj moju ljubav
da mogu umrijeti sebi i živjeti za Tebe.“ Amen

Molitva #5

Pod Tvojim nogama, moj Isuse,
prostirem se i nudim Ti kajanje svoga skrušenoga srca
koje je ponizno u svojoj ništavnosti
i u Tvojoj svetoj prisutnosti.
Slavim Te u sakramentu Tvoje ljubavi, neopisivoj euharistiji.
Želim Te primiti pod skromnim krovom koje Ti moje srce nudi.
Dok čekam sreću u svetoj pričesti,
želim Te primiti duhovno.
Dođi mi, o moj Isuse, jer ja dolazim Tebi!
Neka Tvoja ljubav obuhvati moje cijelo biće u životu i smrti.
Vjerujem u Tebe, Tebi se nadam, Tebe volim. Amen

Livija Rogulj – Žena vrsna